Vlada Gruzije usvojila je zakon u maju 2024. godine.
Zakon o transparentnosti stranog uticaja (maj 2024.)
Ovo je zakon koji je izazvao masovne proteste i dobio naziv "ruski zakon".
Njegove glavne odredbe su da su:
- NVO i mediji koji više od 20% godišnjih prihoda dobijaju iz inostranstva morali su da se registruju
- Dobili su status organizacija koje "zastupaju interese strane sile"
- Morali su da objavljuju detaljne finansijske izveštaje
- Država je dobila široka ovlašćenja da zahteva informacije o njihovom radu
- Za nepoštovanje obaveza predviđene su novčane kazne, uključujući kaznu od 25.000 larija za neregistrovanje.
Zakon nije zabranio rad takvih organizacija, već je omogućio državi da ih registruje, nadzire i finansijski kontroliše.
Novi protesti
Pritisci na Gruziju su se povećali, a 28. novembra 2024. premijer Kobahidze je objavio da Gruzija ne želi da otvara pristupne pregovore sa EU.
Zvanično obrazloženje premijera Iraklija Kobahidzea, od 28. novembra 2024, bilo je da Gruzija želi da se prethodno ekonomski pripremi za članstvo koje očekuje do 2030. godine. Rekao je da EU koristi proces pristupanja, finansijsku pomoć i status kandidata kao sredstvo političkog pritiska i ucene, zahtevajući od Gruzije da ukine zakon o stranom uticaju, odustane od zakona o porodičnim vrednostima, uvede sankcije Rusiji i oslobodi bivšeg predsednika Sakašvilija. Vlast je tvrdila da ne odustaje od evropskog članstva, već želi da pregovara pod ravnopravnim uslovima i bez stranog mešanja.
Novi, veliki talas protesta počeo je istog dana - 28. novembra 2024. godine.
Protesti su se nastavili, a Vlada je počela da usvaja niz zakona.
Zakoni koje je uvela Gruzija
Počelo je usvajanje niza zakona dok su protesti studenata, mladih, opozicije i organizacija civilnog društva bujali na ulicama.
Zakon o registraciji stranih agenata (april 2025)
Ovo je bio sledeći korak., a Vlada u Tbilisiju je saopštila da prethodni zakon nije bio dovoljno efikasan jer su mnoge NVO odbijale da se registruju. Tako je novi zakon proširio definiciju "stranog agenta".
Obuhvatao je pojedince i organizacije koje deluju po nalogu, zahtevu ili pod kontrolom stranog principala i učestvuju u političkim aktivnostima u njegovom interesu.
Uveo je:
- Obaveznu registraciju.
- Detaljno prijavljivanje finansija i aktivnosti
- Obavezu označavanja informativnih materijala kao proizvoda stranog agenta
- Krivičnu odgovornost za određena kršenja zakona, sa kaznama do pet godina zatvora.
Tu se nije stalo. Ubrzo su usvojene i izmena Zakona o grantovima.
Izmene Zakona o grantovima (april-jun 2025.)
Ovo je verovatno jedna od najvažnijih mera jer je direktno pogodila finansiranje NVO. Prema novim pravilima:
- Strani donatori morali su da dobiju prethodno odobrenje gruzijske vlade pre dodeljivanja grantova lokalnim organizacijama
- Gruzijske organizacije nisu mogle slobodno da prihvataju strane grantove bez državnog odobrenja
- Za primanje neodobrenog granta predviđena je kazna u dvostrukom iznosu granta
- Pravila su proširena i na tehničku pomoć, ekspertizu i razmenu znanja.
Drugim rečima, država je dobila mogućnost da kontroliše koji strani novac može da stigne do gruzijskih NVO.
Dodatne restrikcije (2025.-2026.)
Gruzija je nastavila sa usvajanjem mera.
NVO su isključivane iz pojedinih državnih konsultativnih i političkih procesa, a država je počela da zahteva velike količine dokumentacije, uključujući podatke o korisnicima pomoći koju organizacije pružaju.
Pokretani su postupci protiv organizacija koje nisu poštovale nove propise.
U martu 2026. usvojen je dodatni paket zakona koji je još više ograničio strano finansiranje i uveo strože kazne.
Prema izveštaju Hjuman Rajts Voča iz jula 2026, "vlasti su pokrenule nadzor nad približno 100 organizacija u vezi sa finansiranjem."
Vlada nije morala da zabrani opozicione NVO, već im je otežala pristup novcu, nametnula obavezujuću administraciju, uvela državnu kontrolu nad donacijama i povećala rizik od krivičnog gonjenja, koji više nisu mogle da izbegavaju.
Šta se dešava danas?
Protesti nisu potpuno prestali. Međutim, više nemaju intenzitet i masovnost kakav je bio na početku. Demonstracije u Tbilisiju, posebno ispred parlamenta, nastavile su se i tokom 2025. i 2026. godine, često u vidu svakodnevnih okupljanja manje grupe upornih demonstranata. Do juna 2026. protesti su već prešli 500 dana. Glavni zahtevi ostali su novi izbori, oslobađanje uhapšenih demonstranata i političkih protivnika, povratak evropskom putu i obustavljanje "represivnih zakona".
Protestni pokret nije uspeo da promeni vlast, ali nije ni potpuno nestao. Gruzijski san je zadržao kontrolu nad državom, dok je politički sukob oko evropske budućnosti zemlje ostao otvoren.
Komentari (0)