Teheran je od Moskve zatražio napredne udarne dronove „geranj“, koje razmatra za moguću upotrebu protiv Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Fajnenšel tajms je ovu informaciju objavio pozivajući se na zapadne bezbednosne zvaničnike i izvor blizak Kremlju.

Takav zahtev predstavlja obrt u dosadašnjoj vojno-tehnološkoj saradnji dve zemlje. Iran je prvobitno Rusiji obezbedio tehnologiju za dronove „šahed“, na čijoj osnovi je Moskva uspostavila serijsku proizvodnju sopstvenih verzija.

Prve ruske varijante „geranja“ bile su zasnovane na iranskim „šahedima“ i koristile su klipne motore. Međutim, dalji razvoj doveo je do novih modela sa mlaznim pogonom, znatno većom brzinom i unapređenim sistemima navođenja.

Posebnu pažnju privlači „geranj-5“. Taj model može da dostigne brzinu do 600 kilometara na sat, ponese bojevu glavu mase oko 90 kilograma i ima domet do 1.000 kilometara. Razlika u odnosu na raniju generaciju je velika: „geranj-1“ razvija približno 185 kilometara na sat i nosi bojevu glavu do 20 kilograma.

Promenjena je i konstrukcija novih letelica. „Geranj-4“ zadržava aerodinamičku konfiguraciju sličnu ranijim verzijama „šaheda“, dok „geranj-5“ ima drugačiji oblik trupa i svojim karakteristikama sve više podseća na jeftinu krstareću raketu.

Ukrajinski stručnjak za dronove Jurij Ignat naveo je da se procenat presretanja mlaznih dronova kreće oko 60 odsto. Kod konvencionalnih bespilotnih letelica taj procenat, prema njegovim podacima, iznosi između 90 i 95 odsto, što pokazuje koliko povećanje brzine komplikuje zadatak protivvazdušne odbrane.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da približno 60 ukrajinskih kompanija radi na razvoju sredstava za suprotstavljanje novim ruskim dronovima, objavio je portal Militarni. To uključuje potragu za rešenjima prilagođenim letelicama čije se performanse sve više udaljavaju od karakteristika klasičnih sporih udarnih dronova.

Konrad Mužika iz kompanije „Ročan konsalting“ opisao je ovaj tehnološki pravac kao „kruzizaciju“ dronova. Reč je o približavanju bespilotnih letelica krstarećim raketama po brzini, visini leta i drugim karakteristikama, uz zadržavanje jedne važne prednosti – znatno niže cene.

Novi mlazni dronovi i dalje su znatno jeftiniji od ruskih krstarećih raketa H-101 i „kalibar“. Upravo kombinacija niže cene, većeg dometa, snažnije bojeve glave i veće brzine objašnjava zbog čega ovakva sredstva mogu imati drugačiju ulogu od prethodnih generacija „geranja“.

Postoji, međutim, ograničenje koje direktno utiče na mogućnost masovne proizvodnje. Proizvodnja „geranja-5“ zavisi od stranih komponenti, posebno mikroelektronike poreklom iz Sjedinjenih Američkih Država, Nemačke i Kine.

Interesovanje Teherana zato pokazuje i koliko se promenio odnos u razmeni tehnologije između Rusije i Irana. Sistem čiji je razvoj počeo oslanjanjem na iransku tehnologiju sada je prošao kroz ruske modifikacije do tačke u kojoj Iran želi naprednije verzije sa dometom do 1.000 kilometara, većom bojevom glavom i mlaznim pogonom.