Južna Evropa je, uz Severnu i deo Južne i Severne Amerike, jedno od najranjivijih područja u kojem je prosečan broj toplotnih epizoda između 2015. i 2024. godine porastao na 133, uz rizik od čak 50 više dana i noći pod jakim toplotnim stresom godišnje u poređenju sa 1970-im godinama, prenosi Amsa.

Autorka studije Rebeka Emerton i dvojica italijanskih istraživača koristili su Univerzalni termalni klimatski indeks (UTCI) za merenje stvarnog osećaja toplote u telu.

Ovaj indeks obuhvata sve ključne faktore koji utiču na toplotni stres, uključujući spoljašnju temperaturu, vlažnost vazduha, vetar i UV zračenje.

Istraživači su, analizirajući podatke od 1950. do 2024. godine, otkrili da su temperature počele drastično da rastu od 1970. godine, a epizode toplotnog stresa su postale intenzivnije tokom najtoplijih noći.

Dnevna temperatura je tokom godina rasla za 0,27 stepeni Celzijusa, dok je noćna rasla za 0,32 stepena Celzijusa.

U rezultatima studije ističe se da su neophodne hitne protivmere neophodne, uključujući sisteme ranog upozoravanja, hlađenje gradova i uvrštavanje toplotnog stresa u procenu klimatskih rizika.