Kako je izjavio potpredsednik vlade Eugen Osmočesku, prioritet Kišinjeva i dalje ostaje pristupanje EU, ali postoji i rezervna opcija, takozvani "Plan B", koji podrazumeva spajanje sa susednom Rumunijom.

Moldavija, koja ima oko 2,3 miliona stanovnika i nalazi se između Rumunije i Ukrajine, poslednjih godina značajno je ojačala veze sa Evropskom unijom, posebno u ekonomskom smislu. Status kandidata za članstvo dobila je 2022. godine, dok je dve godine kasnije parlament velikom većinom podržao evropski put zemlje.

Zvanični početak pristupnih pregovora predviđen je za 16. jun 2026. godine. Ipak, u Kišinjevu raste zabrinutost zbog sporog napretka procesa. Osmočesku je u razgovoru za "Euractiv" istakao da su Moldaviji potrebne jasne poruke iz Brisela kako bi se suprotstavila ruskim kampanjama dezinformacija i sačuvala podrška građana evropskim integracijama.

Ideja o ujedinjenju sa Rumunijom nije bez osnova. Rumunski je zvanični jezik u Moldaviji, dok približno 35 odsto stanovništva već poseduje rumunsko državljanstvo. Moldavija je kao nezavisna država nastala 1991. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza. U slučaju spajanja sa Rumunijom, automatski bi postala deo Evropske unije, s obzirom na to da je Rumunija već članica bloka.

Međutim, takav potez mogao bi da ponovo otvori pitanje Pridnjestrovlja, separatističke oblasti koju Rusija faktički kontroliše još od raspada SSSR-a i koja predstavlja jedan od najdugotrajnijih zamrznutih konflikata u Evropi.

Potpredsednik vlade smatra da bi ujedinjenje svakako nosilo određene finansijske i političke izazove, ali ocenjuje da bi oni bili znatno manji od troškova koje je izazvalo ponovno ujedinjenje Nemačke 1990. godine.

Za sada ostaje neizvesno da li će Moldavija uspeti da okonča pregovore o članstvu u EU do kraja 2028. Ukoliko se to ne dogodi, mogla bi da postane prva evropska država u novijoj istoriji koja bi dobrovoljno odustala od sopstvene državnosti i priključila se drugoj zemlji, prenosi "Heute".