Struja
Foto: Alo/Shutterstock

Jugoistočna Evropa mogla bi se suočiti s ozbiljnim rizikom od nestanka električne energije, u zavisnosti od različitih uslova – navodi se u analizi Instituta za energetiku Jugoistočne Evrope (IENE), pod naslovom "Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?". Povod za ovu analizu bio je i nedavni kolaps elektroenergetskog sistema u Španiji i Portugalu.

Prema IENE-u, jedan od glavnih izazova u regionu je nepovoljan energetski miks, posebno u Grčkoj, koja čak 45% svojih godišnjih potreba pokriva iz obnovljivih izvora. U danima visokog solarnog i vetrovnog prinosa, te elektrane mogu obezbediti i do 70–80% potrošnje, što stvara nestabilnost u mreži – sličnu onoj koja je viđena na Iberskom poluostrvu.

Slični trendovi rasta udela obnovljivih izvora uočen su i u Bugarskoj i Rumuniji, dok Albanija i Crna Gora u velikoj meri zavise od hidroenergije – još jednog izvora čija proizvodnja varira zavisno od vremenskih uslova.

Sistemska ranjivost i opterećenje mreže

Božidar Filipović-Grčić, stručnjak sa zagrebačkog FER-a, slaže se da su upozorenja IENE na mestu, iako ih smatra preopštim. Kako ističe, čak i uz ulaganja i planiranje, potpuna zaštita sistema nije moguća.

– Dovoljno je da dođe do ispada većeg broja interkonekcija ili ključnih dalekovoda, naročito ako su preopterećeni. Kada se to poklopi sa velikim udelom obnovljivih izvora, niskom inercijom sistema i neadekvatnom mrežnom strukturom, verovatnoća kolapsa znatno raste – upozorava Filipović-Grčić.

Dodaje da su baterijska skladišta, reverzibilne hidroelektrane, fleksibilna proizvodnja i odgovor na potražnju neophodni za očuvanje stabilnosti sistema, ali i skupi, te podložni kvarovima.

Regionalna povezanost: prednost i opasnost

IENE upozorava da regionalna povezanost, iako korisna za trgovinu strujom, nosi rizik prenošenja problema iz jedne zemlje u drugu – naročito ako protokoli za vanredne situacije nisu usklađeni. Letnji blackout u 2024. godini to je i dokazao – kvarovi u Grčkoj, Albaniji i Crnoj Gori izazvali su prekide napajanja i u Hrvatskoj i BiH.

Zastarela infrastruktura, nedovoljna ulaganja u pametne mreže i ograničeni kapaciteti za skladištenje dodatno povećavaju rizik od masovnih prekida.

Cena električne energije i politička neslaganja

Grčki premijer Kirjakos Micotakis kritikovao je zapadnu Evropu zbog velikih razlika u cenama električne energije. U trenutku kada neka zemlja beleži negativne cene struje, druge – poput Grčke – imaju trocifrene cene zbog ograničene ponude i zavisnosti od vremenskih uslova.

Istraga uzroka kolapsa na Pirinejima

Uzroci nestanka struje koji su 28. aprila pogodili Španiju, Portugal i delove Francuske još se istražuju. Preliminarni nalazi ENTSO-a, krovne organizacije evropskih operatera, ukazuju na lančani pad proizvodnje iz solarnih elektrana na jugu Španije, što je izazvalo pad napona i širenje poremećaja na susedne zemlje.

(Jutarnji list)

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading