Svetinja je važna za sve narode, jer govori da možemo da živimo zajedno!
Crkva je zidana kamen po kamen, potpuno isto kao što je građena i 1873. godine, jer je reč o nacionalnom spomeniku kulture.
Predsedništvo Srbije
Predsednik Srbije je posetio tu crkvu zajedno sa predsedavajućim Predsedništva BiH Miloradom Dodikom, a dočekao ih je vladika zahumsko-hercegovački Dimitrije.
Pročitajte još:
- Ponosan sam na to što su Srbija i Republika Srpska mogle da daju doprinos za obnovu ove crkve. Ona je važna i za Bošnjake i Hrvate jer govori o tome da možemo da živimo zajedno i poštujemo jedni druge - rekao je predsednik posle obilaska svetinje.
Saborna crkva Svete Trojice izgrađena je 1873. godine i do rata je bila najveći pravoslavni hram na Balkanu, zapaljena je i minirana do temelja u junu 1992. godine.
Obnova je pocela 2010. godine, a u septembru prošle godine završeni su grubi građevinski radovi kada je u centralnu kupolu ugrađen poslednji kamen.
Crkva je zidana kamen po kamen, potpuno isto kao što je građena i 1873. godine, jer je reč o nacionalnom spomeniku kulture.
Vučić je tokom posete toj crkvi pre godinu dana rekao da je Srbija za dotadašnje radove izdvojila 700.000 evra i da očekuje da radovi budu završeni do 2020. godine.
Pročitajte i ovo:
Najveći deo sredstava za radove na obnovi crkve izdvojile su vlade Republike Srpske i Srbije. Mostarski hram smatra se, uz Stari most na Neretvi, takođe srušen u ratu, jednim od simbola grada. Nekada jednu od najviših pravoslavnih crkava na Balkanu neimari su gradili od 1863. do 1873. godine.
Monumentalan i skup poduhvat tada su pomogli i carska Rusija i turski sultan Abdul Aziz, a završni pečat utisnuli su grčki ikonopisci i čuveni arhitetkta Momir Korunović, koji je početkom 20. veka podigao ulaznu kapiju, portal po kome je mostarska crkva bila čuvena.
Saborna crkva u Mostaru srušena je do temelja i spaljena 1992. godine, za šta do danas niko nije odgovarao. Inicijativa za obnovu hrama pokrenuta je 2008. godine. Obnovu hrama pomogao je Unesko.