Ministar finansija u tehničkom mandatu, Siniša Mali, gost je "Novog jutra" na TV Pink.

Siniša Mali izjavio je da su javne finansije Srbije stabilne uprkos, kako je naveo, haosu i neizvesnosti u zemlji tokom prethodne tri i po nedelje.

Mali je istakao da rezultati naplate poreza pokazuju da se ekonomska aktivnost nastavlja i da država ostvaruje bolje prihode od očekivanih.

- Mnogo toga se promenilo nakon 5. oktobra, i ako pogledate i onaj, rekao bih, haos i neizvesnost i sve što se dešavalo u Srbiji protekle tri i po nedelje, uprkos svemu tome, naše finansije, javne finansije, su stabilne. Mi smo u ponedeljak imali naplatu domaćeg PDV-a, polovina meseca je, dakle, 1,2 miliona dinara više nego što smo očekivali - rekao je Mali.

On je ocenio da je to rezultat odgovorne ekonomske politike, podsećajući da država, uprkos izazovima, nije odustala od infrastrukturnih investicija, ali ni od finansijske pomoći građanima.

Kako je naveo, u prethodnom periodu realizovan je veliki paket jednokratne pomoći, namenjen različitim kategorijama stanovništva, uključujući penzionere, korisnike socijalne pomoći, borce i porodice sa decom.

- Naši penzioneri koji su dobili između 20.000 i 35.000 dinara, oni koji su dobili novčanu socijalnu pomoć, naši borci, borački dodatak, dečiji dodatak, smanjenje cene lekova, dakle, sve je to uticalo na to da građani imaju više novca - istakao je ministar.

Prema njegovim rečima, upravo veća likvidnost građana omogućila je da se istovremeno nastave investicije i očuva ekonomska aktivnost.

Mali je posebno izdvojio najnovije podatke o privrednom rastu, navodeći da je Srbija u trećem kvartalu zabeležila rast bruto domaćeg proizvoda od četiri odsto.

- Nismo zaustavili ni investicije, jer su građani imali veću likvidnost, dakle više novca. Vi imate da u trećem kvartalu, to je najnoviji podatak, rast našeg BDP-a je četiri odsto - poručio je Mali.

-Srbija je u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Dakle, apsolutno smo u vrhu Evrope, i to je, jedan od odgovora na pitanje koje ste postavili: šta je ono što ostavljamo u amanet ovima koji dolaze. Dakle, 4 odsto rasta BDP-a. Mi u ovom trenutku imamo negde oko 500 milijardi dinara na računu, dakle to vam je preko 4 milijarde evra. Da vas podsetim, samo 2012. godine, ovi koji su tada bili na vlasti, a sada su se, ovi iz Demokratske stranke što su se prerušili u Studentsku listu, dakle, oni su nama ostavili 8 milijardi dinara. Dakle, mi njima 500, oni nama 8 milijardi dinara. Udeo javnog duga u BDP-u 43,5 odsto je danas, dakle, duplo bolje nego što je prosek Evropske unije. Imate skoro 30 milijardi evra u deviznim rezervama. Stopa nezaposlenosti 2012, da podsetim ponovo, iako sam možda dosadan, bila je 25,9 odsto. Svaki četvrti u Srbiji bio je bez posla. Danas je na istorijskom minimumu, 7,2 odsto, rekao je Mali.

-Dakle, to su stvari koje ostavljamo onima koje dolaze. Dakle, Srbija koja pobeđuje u onome u čemu do sada nije pobeđivala, a to je ekonomija, i da podsetim na kraju: investicioni kreditni rejting, dakle. Tačno. Jedina zemlja u regionu Zapadnog Balkana koja ima taj rejting koji znači da smo bezbedni i sigurni za investicije. Kakve više? E, sad, sad je reč o banci paošanske štedionice. Mi u ovom trenutku imamo plate koje su u proseku preko 1. 000 evra. Dakle, kada smo nasledili Srbiju 2012. godine, bilo je 300 evra. Ali, dodatno na to, idemo sa povećanjem plata u javnom sektoru od 1. decembra. Dakle, to je za desetak dana, to je lepa vest za sve građane Srbije. Obećanje koje smo dali, to ćemo ispuniti: povećanje plata od 8 odsto u javnom sektoru, a za one koji rade u ustanovama socijalne zaštite, dakle u tom sektoru, čak i 12 odsto povećanje, kao što smo i obećali. Idemo sa povećanjem penzija: 7,5 odsto od 1. decembra, dakle za nekih desetak dana, kao što smo i rekli. I ono što je posebno važno za sve zaposlene u Srbiji: od 1. januara minimalna zarada u Srbiji biće 600 evra, 2010-2011 bila je 15. 700 dinara, kaže Mali.

Mali upozorio na odlazak fabrika iz Srbije

Mali je kritikovao predloge ekonomskih programa koji dolaze iz redova političkih protivnika, ocenjujući da ne vidi ozbiljno bavljenje ekonomskom politikom.

- Nemam osećaj da se objektivno ili ozbiljno bave ekonomskom politikom. Čitamo neke predloge ekonomskih programa koje je, po meni, više ChatGPT, dakle neka veštačka inteligencija, nego nešto realno - naveo je on.

Posebno je ukazao na najave pojedinih kompanija o zatvaranju pogona ili smanjenju broja zaposlenih.

- Imate nekoliko fabrika koje su nakon ovih izbora najavile odlazak i/ili smanjenje broja zaposlenih u Srbiji. To je strašno za ekonomiju. Imate kompaniju Aster Tekstil sada u Nišu koja je najavila zatvaranje svog pogona. Imate Teklas u Vladičinom Hanu koji je najavio ukidanje treće smene. Imate, recimo, pitanje šta se dešava i kako će za mesec, dva dana raditi Železara Smederevo. Dakle, to su stvari kojima neko treba da se bavi. Ja ne vidim - poručio je Mali.

Mali je podsetio da je broj zaposlenih u Srbiji dostigao 2.360.000, dok ih je 2012. godine bilo oko 1.800.000.

- Preko 500.000 novih radnih mesta smo stvorili za ovih 14 godina - istakao je Mali.

On je apelovao na političke snage koje, kako tvrdi, sada imaju značajan uticaj na institucije i politički život da se više bave ekonomskim pitanjima i životnim standardom građana.

- Ja samo molim, apelujem na one koji su de fakto preuzeli sve poluge vlasti sada, da se malo bave i ljudskim životima, odnosno njihovim standardom, jer ako se ovako nastavi, ova neizvesnost, ove slike i mržnja na kraju krajeva, to nije dobro - rekao je Mali.

Neizvesnost može da utiče na privredni rast

Govoreći o ekonomskim prognozama za narednu godinu, Mali je upitan da li Srbija i dalje može da ostvari ranije projektovani rezultat i bude među najbrže rastućim ekonomijama Evropske unije.

Odgovorio je da će to zavisiti od nekoliko ključnih faktora, pre svega investicija, potrošnje i odnosa uvoza i izvoza.

- Kada pogledate bruto domaći proizvod, kada pogledate formulu, formula je veoma jednostavna. Jedno su investicije, potrošnja i razlika između uvoza i izvoza. To su tri faktora koja doprinose rastu BDP-a - objasnio je Mali.

Podsetio je da je Srbija u trećem kvartalu ove godine ostvarila rast od četiri odsto, što je, prema njegovim rečima, svrstava među najbrže rastuće evropske ekonomije.

Ekspo najveća razvojna šansa

Siniša Mali izjavio je da bi Srbija naredne godine mogla da ostvari privredni rast veći od četiri odsto ukoliko se realizuje projekat Ekspo 2027, koji je ocenio kao najveću razvojnu šansu zemlje.

Istovremeno je pozvao predstavnike Studentske liste da se jasno izjasne da li podržavaju održavanje ove međunarodne izložbe, navodeći da su njihove dosadašnje poruke o tom projektu bile kontradiktorne.

On kaže da je tokom predizborne kampanje bilo najava da će Ekspo biti obustavljen, ali da su kasnije stizale i drugačije poruke.

- Ja ću veoma iskreno da kažem, jedne konfliktne informacije od strane te studentske liste, ili kako već da se zovu. S jedne strane su rekli: mi nećemo Ekspo, bojkotujemo Ekspo, Ekspo ne treba da se desi i tako dalje. Onda kažu: ono što je dobro treba da se nastavi. Onda sam čitao juče, ili pre dva dana, neku izjavu da će ipak da se održi - rekao je Mali.

On je apelovao na političke aktere da što pre zauzmu jasan stav o budućnosti projekta, ističući da organizacija međunarodne izložbe zahteva svakodnevni angažman i ozbiljne pripreme.

- Ja ih samo molim, evo, apelujem još jedanput: hajde donesite odluku šta i kako, pošto je to toliko ozbiljan projekat, toliko su to ozbiljne aktivnosti, da neko treba da krene i da se bavi time - poručio je Mali.

Prema njegovim rečima, organizacija Ekspa ulazi u najzahtevniju fazu tokom naredne godine, zbog čega će biti neophodno da nadležni budu potpuno posvećeni pripremama.

Mali je naveo da se očekuje učešće između 130 i 140 zemalja, kao i dolazak tri do četiri miliona posetilaca.

- To je najveći događaj u istoriji Srbije, naša najveća razvojna šansa. Imaćemo, ako Bog da, 130, 140 učesnika i tri, četiri miliona posetilaca. Dakle, snažan podsticaj za dalje ekonomsko rastanje - istakao je Mali.

Nacionalni stadion se gradi, Ekspo zahteva posebnu organizaciju

Govoreći o Nacionalnom stadionu, Mali je potvrdio da se njegova izgradnja nastavlja i da, kako je rekao, nema problema u vezi sa realizacijom tog projekta.

Istakao je da je važno razlikovati građevinske radove od organizacije same međunarodne izložbe.

- Gradnja ide, nikakav problem nije tu. Ugovori su tu, rokovi su tu. Samo mora neko da napravi razliku između gradnje, dakle, onoga što se gradi, i same organizacije izložbe - objasnio je ministar.

Prema njegovim rečima, upravo će organizacija izložbe predstavljati najveći izazov u narednom periodu, jer će zahtevati intenzivan rad i koordinaciju svih nadležnih institucija.

Država počinje prevremeni otkup obveznica

Mali je govorio i o najavljenom prevremenom otkupu državnih obveznica, koji bi trebalo da doprinese poboljšanju likvidnosti Poštanske štedionice.

Kako je objasnio, Ministarstvo finansija i Vlada Srbije analizirali su stanje na finansijskom tržištu, a odluka je doneta nakon što su dobili izveštaje Narodne banke Srbije i same banke.

- Dobili smo izveštaj Narodne banke o banci Poštanska štedionica krajem prošle nedelje. Takođe, sama banka nama je poslala, kao Ministarstvu finansija i Vladi, na kraju krajeva, svoj izveštaj, i na osnovu toga idemo sa prevremenim otkupom - rekao je Mali.

Dodao je da će prva aukcija biti održana već danas, čime počinje sprovođenje ove mere.

On je istakao da je država odluku donela nakon analize dešavanja na finansijskom tržištu, uzimajući u obzir neizvesnost i tenzije koje su prisutne u prethodnom periodu.