“Ekonomija nam i dalje ide napred i stabilna je, uprkos neizvesnosti nakon izbora. Pre dva dana smo imali naplatu PDV-a, veću nego što smo planirali za 1,2 milijarde dinara. Takođe, u trećem kvartalu ove godine Srbija ima privredni rast od četiri odsto, a kada pogledate dostupne podatke za ostale zemlje EU, mi smo trenutno najbrže rastuća ekonomija u Evropi u trećem kvartalu”, rekao je Mali gostujući na Tanjug televiziji.

On je naveo da je održanje ekonomskih aktivnosti rezultat i jednokratnih pomoći koje su pre mesec i po dana isplaćene građanima. “Penzionerima smo isplatili između 20.000 i 35.000 dinara, a pomoć su dobili i oni koji primaju borački i dečiji dodatak. Dakle, ljudi imaju dovoljno novca, dovoljno likvidnosti i to se vidi u naplati domaćeg PDV-a”, kazao je on.

Siniša Mali je podsetio da se novoj vlasti ostavlja budžet u mnogo boljem stanju, nego što je to bilo 2012. kada je na računu države bilo svega osam milijardi dinara. Naveo je i da je danas udeo javnog duga u BDP Srbije 43,5 odsto, daleko ispod proseka u EU, kao i da je visina deviznih rezervi u trezoru NBS oko 30 mlijardi evra.

Prema njegovim rečima, životni standard građana je sve bolji, prosečna plata u Srbiji je veća od 1.000 evra, a slede nova povećanja plata i penzija od 1. decembra.

“Povećanje plata je osam odsto, dok će za one koji rade u socijalnim u ustanovama rast plata biti 12 odsto. Takođe, ide se po švajcarskoj formuli i na povećanje penzija od 7,5 odsto. Ako, pogledate projekciju plata, one će u decembru biti u proseku od oko 1.200 evra, dok će visina penzije u proseku iznositi 520 evra”, rekao je Mali i podsetio građane da od 1. januara ide i povećanje minimalca na 600 evra.

Ministar se osvrnuo i na stanje u finansijskom sistemu Srbije i istakao da je Vlada u tehničkom mandatu odgovorno pristupila tome da se finansijski sistem dodatno ojača. Kako je rekao, nakon analize izveštaja NBS i Poštanske štedionice, doneta je odluka da se sprovede prevremeni otkup državnih obveznica koje se nalaze u portfelju Banke Poštanska štedionica u vrednosti do 50 milijardi dinara, kako bi se dodatno ojačala njena likvidnost i očuvala stabilnost finansijskog sistema.

“Mi ćemo taj otkup sprovesti u nekoliko tranši ove i naredne dve ili tri nedelje. Na taj način, Poštanska štedionica biće u potpunosti stabilna, sa dovoljno novca i likvidnosti da isplati sve deponente i da nastavi normalno da radi. Za nas je to sistemska banka, tako da smo na ovaj način veoma odgovorno postupili”, rekao je Mali.

Govoreći o Ekspo, naveo je da se na tom projektu radi, ali da su radovi usporeni zbog sporosti odluka koje treba da se donesu.

“Ako se dokumenti ne potpišu, pripreme ne nastave, Ekspa neće ni biti. Onda treba svi da budemo svesni i posledica takve odluke, po pitanju ugleda Srbije i potencijalnih tužbi koje možemo da imamo”, rekao je on i dodao da je i Ekspo jedan od razloga zbog čega imamo ekonomski rast od četiri procenta.

Ministar je istakao i da je nemoguće da se ide napred, a da se model rasta ne oslanja na investicije.

“Kada pogledate stopu rasta, formulu BDP-a, imate investicije, potrošnju, razliku između uvoza i izvoza, što je posledica prevashodno SDI koje otvaraju nova tržišta. Hoćete li da zaustavite investicije? Mi smo u poslednjih 14 godina izgradili 680 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Ako će da zaustave infrastrukturu i izgradnju infrastrukture, kojom se povezuje Srbija sa regionom, obezbeđuje brži protok roba, približavaju druga tržišta – mislim da je to pogrešno”, naveo je on.

Prema njegovim rečima, ukupne investicije u BDP u Srbiji su 25 odsto, od čega su sedam odsto državna, a 18 procenata privatna ulaganja. Rekao je i da je veći broj domaćih kompanija kojima su date subvencije, te da je ključ u tome da se pronađu domaće kompanije koje mogu da otvore nova tržišta i donesu nove tehnologije.

On je dodao da nije čuo detalje iz ekonomskog programa nove vlasti kada je reč o platama i penzijama. “Njihova visina, rast, realan rast u odnosu na inflaciju, izuzetno su važni za taj drugi faktor ili drugu varijablu rasta BDP-a, a to je potrošnja. Mi smo se uvek trudili da u realnom iznosu rastu i plate i penzije, da bi ljudi imali novca”, kaže Mali.

Ministar u tehničkom mandatu je dodao da se ne može reći da je u Srbiji prisutna politika promocije jeftine radne snage, jer je prosečna zarada iznad hiljadu evra, pri čemu postoje fabrike poput one u Šapcu za prozvodnju humanoidnih robota.

Upitna je, kaže, i najava progresivnog oporezivanja, jer bi se u tom slučaju oporezivali ljudi koji zarađuju najviše, a ujedno su to oni koji treba da guraju dalji rast Srbije. “To su inženjeri, programeri, svi koji žele da grade neku industriju, znanje. To su ljudi koji zarađuju najviše, koji treba da budu stub i oslonac daljeg rasta i razvoja Srbije, vi ćete sada njih više da oporezujete. Zašto bi oni ostali u Srbiji, a ne bi otišli negde drugde, pošto su tražena radna snaga”, upitao je Siniša Mali.