U dokumentu, objavljenom na zvaničnom sajtu VJT u Beogradu, navodi se da analiza, pored opšte ocene izveštaja, sadrži i pojedinačna izjašnjenja javnih tužilaca koji su postupali u sedam predmeta obuhvaćenih kontrolom.

Iz beogradskog tužilaštva tvrde da tužiocima nije omogućeno da se izjasne pre objavljivanja izveštaja, koji, kako ocenjuju, direktno zadire u njihov profesionalni ugled i dostojanstvo.

Posebno su osporeni predlozi komisije za krivični i disciplinski progon glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića i pojedinih javnih tužilaca, uz ocenu da takvi predlozi zanemaruju ustavne garancije i zakonske odredbe.

Sporno sedam predmeta i zaključci o „sistemskim obrascima“

Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva prethodno je u svom izveštaju navela da je uočila sistemske obrasce u postupanju glavnog javnog tužioca i pojedinih tužilaca VJT u Beogradu, koji, prema njenoj oceni, imaju obeležja disciplinskih i teških disciplinskih prekršaja.

Među uočenim problemima navedeni su selektivna primena prava, pristrasno postupanje, kršenje zakona, zloupotreba organizacionih i hijerarhijskih ovlašćenja, instrumentalizacija javnotužilačke funkcije i ograničavanje prava oštećenih.

Predmet nadzora bili su, između ostalog, slučajevi „Zvučni top“, „Pomilovanja predsednika Republike“ i „Vista Rica“.

VJT Beograd, međutim, smatra da komisija nije imala dovoljno osnova da na osnovu analize sedam predmeta izvodi zaključke o sistemskim obrascima u radu celog tužilaštva.

U analizi se navodi da komisija, prema oceni beogradskog tužilaštva, nije iznela konkretna utvrđenja, već je koristila formulacije poput „smatra“, a istovremeno predlagala krivično gonjenje i najstrože disciplinske sankcije, uključujući razrešenje pojedinih tužilaca.

Osporavaju način na koji je sproveden nadzor

U dokumentu se kritikuje i način na koji je komisija obavljala kontrolu. VJT Beograd navodi da su njeni članovi u izveštaju koristili pežorativne kvalifikacije, ulazili u motive i „misaoni tok“ postupajućih tužilaca i iznosili ocene koje, prema njihovom stavu, prevazilaze pravne okvire nadzora.

Beogradsko tužilaštvo smatra da je komisija trebalo da se ograniči na stručnu i pravno relevantnu analizu postupanja u konkretnim predmetima, umesto da izvodi zaključke na osnovu subjektivnih utisaka i pretpostavki.

Posebno se ukazuje na pitanje samostalnosti javnih tužilaca i odredbu Zakona o javnom tužilaštvu koja propisuje da nosilac javnotužilačke funkcije ne može biti pozvan na odgovornost za mišljenje ili odluku donetu u vezi sa vršenjem funkcije, osim u zakonom predviđenim slučajevima.

Ukazali i na broj predmeta i opterećenost tužilaštva

VJT Beograd u analizi navodi da u tom tužilaštvu operativno radi 75 nosilaca javnotužilačke funkcije, od ukupno 103 sistematizovana mesta.

Prema podacima iz dokumenta, tokom 2025. godine formiran je 19.151 predmet, a na kraju godine ostalo je 4.333 nerešena. Od početka 2026. godine formirana su još 16.202 predmeta.

Tužilaštvo smatra da se pri oceni njegovog rada moraju uzeti u obzir obim posla, broj zaposlenih i organizacioni kapaciteti, kao i da je sporno da se na osnovu uzorka od svega sedam predmeta izvode zaključci o navodnim sistemskim problemima.

U analizi se dodatno dovodi u pitanje i termin „paratužilački sistem“, koji se pojavljuje u izveštaju komisije, uz podsećanje da je Nenad Stefanović na dužnost glavnog javnog tužioca stupio 1. januara 2022. godine.

Objavljivanjem ove analize nastavljen je javni sukob između Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i Vrhovnog javnog tužilaštva oko zakonitosti nadzora, odgovornosti tužilaca i tumačenja njihove samostalnosti.