Mlađan Dinkić
Alo/Rajko Ristić
Jasna Matić, bivša ministarka za telekomunkicije

Blic, Slobodan Miljević

Jasna Matić, bivša ministarka za telekomunkicije, Foto: Blic/ Slobodan Miljević

Bivša ministarka za telekomunikacije Jasna Matić (58) i bliska saradnica Mlađana Dinkića, osuđena je danas u Specijalnom sudu u Beogradu na sedam meseci kućnog zatvora zbog zloupotreba koje je izvršila kao direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) na štetu države. Jasna Matić nije došla na izricanje presude, a po zakoni nije ni dužna da dođe. Ona je uhapšena u martu 2014. i u pritvoru je bila do aprila 2015. godine, od kada se branila sa slobode.

Vesna Perić osuđena je na godinudana, a Bojan Janković na 12 meseci. Oboje će kaznu služiti u kućnom pritvoru. 

Predsedavajuća veća, sudija Svetlana Aleksić je dva sata čitala presudu, koju je donela zajedno sa sudijama Sinišom Petrovićem i Dragomirom Gerasimovićem.

Jasna Matić nije došla na izricanje presude, a po zakoni nije ni dužna da dođe. Ona je uhapšena u martu 2014. i u pritvoru je bila do aprila 2015. godine, od kada se branila sa slobode.

Optužnica tereti Jasnu Matić, bivšu direktorku SIEPA, kao i osobe koje su bile direktori i zamenici agencije - Vesnu Perić, Bojana Jankovića i Božidara Laganina – da su od februara 2006. do aprila 2013. godine, koristeći službeni položaj, pribavili korist od više desetina miliona dinara na osnovu ugovora o autorskom delu.

Mlađan Dinkić

Alo/Rajko Ristić

Mlađan Dinkić, Foto: Alo/Rajko Ristić

U ime agencije oni su potpisali više od 600 ugovora o "autorskom delu", iako za takve ugovore nije bilo potrebe. Reč je o fiktivnim ugovorima, kako navodi tužilaštvo, na osnovu kojih nisu proizvedeni autorski radovi.

Svi optuženi su na sudu negirali krivicu.

Jasna Matić je ranije na suđenju rekla je da je sve radila u skladu sa zakonom, kao i da su ugovori između agencije i angažovanih lica bili neophodni za njen rad. Prema navodima optužnice, agencija je autorske ugovore potpisivala kako sa zaposlenima, tako i sa osobama koje nisu radile u ovoj instituciji.

Pročitajte još:

Zaposleni su potpisavali ugovore za poslove koji su bili u opisu njihovog radnog mesta i koje su svakodnevno obavljali u agenciji. Tužilaštvo zato smatra da su ugovori fiktivni.

Svrha autorskih ugovora bila je, smatra tužilaštvo, da se jedan deo novca koristi kao dodatak na platu, a da se drugi deo vrati agenciji u kojoj je od gotovog novca osnovan poseban „fond“.

Irina Borović, advokat

D.Ćuruvija, Alo

Advokat Irina Borović, branilac Jasne Matić, Foto: D.Ćuruvija/ Alo

Na ovaj način je, smatra tužilaštvo, osmišljen sistem ostvarivanja paralelnih prihoda iz budžeta Srbije. U optužnici se navodi da zaposleni nisu dobrovoljno vraćali deo novca, već su im to naređivali direktori,.

Sredstva iz „fonda“ koristila su se za isplaćivanje bonusa za menadžment, taksi prevoz, iznajmljivanje vozila, dnevnice, putovanja većeg broja zaposlenih na sajmove i razne studijske posete inostranstvu, pa čak i fitnes programe koji su koštali više od 200.000 dinara mesečno.

Irina Borović, branilac Jasne Matić izjavila je danas za "Alo" da će se žaliti na presudu Apelacionom sudu u Beogradu. Ona je istakla da milioni, koje je Tužilaštvo pominjali bili zbirni za sve optužene, a za njenu klijentkinju je navedeno da je pribavila imovinsku korist od 400.000 dinara, što niie tačno. 

Bila u Vladi Mirka Cvetkovića

Jasna Matić postavljena je na mesto direktora SIEPA rešenjem vlade u septembru 2005. godine, a funkcije je razrešena dve godine kasnije.

U vladi Mirka Cvetkovića, od jula 2008. do marta 2011, bila je ministarka telekomunikacija i informacionog društva. Ona je bliska saradnica Mlađana Dinkića i bivši kadar stranke G17 plus.