Slede žestoke kontramere
Ukoliko Zagreb hitno ne ukine diskriminatorske takse, uzvratiće mu se žestokim kontramerama
Petar Marković
Zemlje regiona juče su pozvale Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorske mere kojima su im uvedene čak 22 puta veće takse za voće i povrće, te poslale pismo Evropskoj komisiji i zatražile hitan sastanak sa hrvatskim resornim ministrom. U suprotnom, kako su usaglasile Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija, svaka zemlja će pojedinačno pokrenuti niz kontramera koje će imati ogromne posledice po Hrvatsku.
Naime, na jučerašnjem sastanku u Sarajevu, ministri Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije usaglasili su zaključke povodom trgovinskih mera Hrvatske za poljoprivredne proizvode iz trećih zemalja i potpisali zajedničko pismo koje je upućeno Evropskoj komisiji. Istovremeno, ministri Rasim Ljajić, Mirko Šarović, Dragica Sekulić i Ljupčo Nikolovski pozvali su Hrvatsku da ukine diskriminatorske mere i uskladi ih sa tržišnim standardima. Kako je istakao ministar Ljajić, sastanak nije bio uperen protiv bilo koga, već usmeren da se zaštite ekonomski interesi i omogući slobodan protok roba.
ZAKLJUČCI
1. Hrvatska da hitno ukine diskriminatorne odluke kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja
2. Cena inspekcijskog nadzora treba da odgovara cenama stvarnog postupka i da ne predstavlja posebno oporezivanje i treba da bude usklađena sa prosečnom cenom koja važi u zemljama regiona i EU
3. Hitan sastanak sa hrvatskim zvaničnicima jer svako dodatno odlaganje proizvodi nesagledive posledice
4. Evropska komisija da se uključi u rešavanje problema
5. Crna Gora i Makedonija kao članice Svetske trgovinske organizacije, pokrenuće odgovarajuće mehanizme
6. Do rešenja problema svaka od zemalja će u cilju zaštite sopstvenih ekonomskih interesa preduzeti konkretne mere
7. Ministarski sastanci da se održavaju redovno s ciljem otklanjanja barijera
- Ne želimo da uđemo u spiralu mera i kontramera, ali ćemo biti prinuđeni ako se ta stvar ne reši na sledećem sastanku koji treba da bude održan do kraja nedelje - naglasio je Ljajić i dodao da mere nisu u duhu dobrosusedskih odnosa, niti su korak u pravcu stvaranja tržišta zemalja Zapadnog Balkana kom svi načelno težimo.
On je podsetio i da je Hrvatska dala tri potpuno različita obrazloženja za uvođenje ovih mera.
- Najpre je rečeno da je to samo usklađivanje sa cenama koje važe u EU, što nije tačno jer cene za istu vrstu kontrole u Nemačkoj su 22 evra, dok su u Francuskoj, Italiji, Litvaniji i Sloveniji 17,5 evra, u Bugarskoj 17 evra, a u Velikoj Britaniji 41 evro. Ovde se radi ne samo o drastičnom povećanju od 270 evra, i to ne po kamionu već po vrsti voća i povrća koje se uvozi u Hrvatsku iz trećih zemalja, već i sav izvoz koji ide preko Hrvatske u druge zemlje EU podleže sličnom oporezivanju. Ne postoji taj proizvođač i izvoznik koji na taj način može biti konkurentan - istakao je Ljajić, te zaključio da se tako onemogućava slobodan protok robe.
Urednik portala “Makroekonomija”, Miroslav Zdravković napominje za “Alo!” da Srbija treba da insistira na necarinskim i “nevidljivim” merama zaštite tržišta kojima pogađa Hrvatsku dokle god se ne povuku njihove nove mere.
- Time će se naneti dugoročna šteta njihovim proizvođačima i njima je u interesu da pritisnu svoju vladu da povuče mere - zaključuje on.