Porez, humanitarna pomoć
Alo!/Ognjen Radošević
Porez, humanitarna pomoć

Alo!/Ognjen Radošević

Ilustracija, Foto: Alo!/Ognjen Radošević

To znači da ukoliko hoćete da pomognete nekom životno ugroženom, treba da budete spremni da platite banci još 200-300 dinara, u zavisnosti od svote koju ste planirali da poklonite onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Pročitajte još:

Ovo je za naš list potvrdila čitateljka Ivana S. (51), koja se zaprepastila na šalteru banke, jer je, kako kaže, došla da uplati novac za dete koleginice koje je bolesno od raka.

Preporučujemo još:

 

NBS: Bez naknade za humanitarne uplate Narodna banka Srbije je u maju 2014. godine, kada su našu zemlju zadesile katastrofalne poplave, preporučila svim bankama da imaju u vidu tešku situaciju koja je pogodila čitavu zemlju, te da pokažu solidarnost i ne naplaćuju naknadu po osnovu uplata.

Ovo se odnosilo na uplate i prenose sredstava na namenske dinarske i devizne račune, otvorene radi pomoći ugroženima i otklanjanja posledica poplava, kao i na nenaplaćivanje naknade za otvaranje i vođenje ovih namenskih računa.

- Htela sam da uplatim 3.000 dinara u banci u kojoj humanitarna fondacija, preko koje se prikuplja pomoć, ima otvoren račun, a onda sam se zgranula kada mi je službenik zaračunao proviziju od 150 dinara na pomenut iznos. Za mene je to van svake pameti! Zar banka da zarađuje na bolesnoj deci?! - rekla nam je ona i dodala da je posebno bila šokirana činjenicom da se naknada određuje procentualno - ako uplatite veći iznos, banka uzima više novca.

Ipak, iz Narodne banke Srbije i Udruženja banka Srbije za „Alo!“ kažu da ne postoji zakonska obaveza da uplata u humanitarne svrhe bude besplatna, već da svaka banka ima slobodu da taj vid poslovanja uredi po sopstvenim propisima.

- Banka može napraviti izuzetak za humanitarne organizacije, ali samo ugovornim odnosom. Takođe, u skladu s poslovnom politikom konkretne banke, može da postoji osnov da u njoj ovakav transfer bude besplatan ako dotično pravno lice (humanitarna organizacija) ima ili otvoren račun u datoj banci, ili je s bankom ugovoreno da sve uplate preko te banke za to pravno lice budu besplatne, ili je sama banka propisala svojim aktom da ove uplate budu besplatne - kaže u Udruženju banka i dodaju da je naknada o kojoj se radi u slučaju svih banaka propisana opštim uslovima poslovanja u delu tarife naknada za poslove platnih usluga.

Na drugoj strani, Tijan Stajić, dugogodišnji bankar, tvrdi da ukoliko postoji humanitarni račun u banci u kojoj se i vrši uplata, ta banka nema nikakve troškove i samo koristi priliku da zaradi na tuđoj muci.

- Ako nije reč o računu koji je otvoren u drugoj banci, već u onoj u kojoj uplaćujete donaciju, ta institucija nema nikakav trošak. Dakle, banka nije uskraćena ni za kakvu dobit, čak se u međuvremenu koristi tim parama, pošto skupljanje humanitarne pomoći traje danima, ponekad i mesecima - navodi ona.

Banke će morati da otkriju visinu provizija

Koliko košta vođenje tekućeg računa građana, bezgotovinski prenos dinara, ali i evra sa računa iz jedne u drugu banku samo su neke od tačno 14 naknada koje će bankari u Srbiji od 17. marta redovno morati da dostavljaju Narodnoj banci Srbije radi javne objave. Jedna od naknada koja će postati transparentna je i cena dozvoljenog minusa, i dalje ubedljivo najskuplja stavka koju zaračunavaju bankari u Srbiji - trenutno ide i do 35,83 odsto.

Uporediva lista ovih provizija građanima će od polovine marta biti dostupna na internet-stranici NBS (www.nbs.rs), tako da više neće biti potrebni sati kako bi se pronašli tačni podaci koliko koja banka tarifira pojedine usluge.