Hrast u Kraljevu
RINA
Hrast u Kraljevu

RINA

Hrast u Kraljevu, Foto: RINA

Sveta Trojica je seoska slava i na taj dan se kod hrasta okupi veliki broj meštana ali i gostiju iz okolnih sela i grada Кraljeva. 

Od davnina se veruje da drvo ima magičnu moć, kod Slovena u drveću su bili hramovi, a takva slika može se videti i u srcu kraljevačkog sela Čibukovica jer u hrastu lužnjaku, starom skoro šest vekova, napravljena je prava mala crkva, posvećena Svetoj trojici.

Verujući ljudi u ovom selu nisu želeli da ovo, kako ga često nazivaju, sveto drvo, ode u zaborav, te su odlučili da mu se dostojno oduže. Posla oko izgradnje crkve prihvatio se Mihajlo Jerotijević koji je uz pomoć oca Radojka u satablu čibukovačkog hrasta sagradio molitveno zdanje nasvakidašnjeg izgleda.

Hrast u Kraljevu

RINA

Hrast u Kraljevu, Foto: RINA

- Sveta Trojica je seoska slava i na taj dan se kod hrasta okupi veliki broj meštana ali i gostiju iz okolnih sela i grada Кraljeva. Međutim, ova svetinja je mesto okupljanja i drugim praznicima te se u našoj crkvi nalaze i ikone Svetog Jovana, Svetog Vasilija Ostroškog, Svetog Đorđa, Presvete Bogorodice i još nekih svetaca. Poneko navrati i nedeljom da se pomoli za zdravlje i napredak svojih najbližih i najdražih - kaže meštanin Radoš Jovanović za RINU.

Crkva u hrastu u Čibukovcu, za koji mnogi tvrde da je najstariji u Srbiji, vremenom je postala kultno mesto okupljanja i molitve verujućih ljudi ovog kraja. Sam hrast kao i zdanje u njemu daluje impozantno. Visok je preko trideset metara, obima osam i prečnika dva i po metra. Dobrog je zdravlja, kako vole da kažu meštani, ima široku krošnju i tipični je reprezent nekadašnjih lužnjikavo-jasenovoh šuma u ovom delu Srbije.

 

Hrast u Kraljevu

RINA

Hrast u Kraljevu, Foto: RINA

Za ovaj džinovski hrast se veruje da je veoma srećno drvo u čijoj se krošnji povremeno skupljaju vile. Od kako je u njemu napravljena crkva, kazuju meštani, prestali su udari gromova i munja po vrhovima njegovih grana i krošnje, za razliku od ranijih vremena kada je to bila česta pojava. Odužila mu se i država, tako što ga je zaštitila zakonom zbog izuzetnih biološko - ekoloških karakteristika. Meštani Čibukovca su se zakleli da će ga, kao i do sada, čuvati kao najveću svetinju.