Milion pacijenata godišnje!
alo.rs
Klinički centar Srbije
Klinički centar Srbije, Foto: ALO Dejan Briza

U prvoj fazi, koja je trajala do 1980, objekat je završen, posle čega je sledilo uvođenje instalacija. Problem je nastao samo godinu dana pošto je „Trudbenik“ obavio svoj deo posla: razlog je bila promena zakonske regulative o projektovanju objekata. Naime, u vreme gradnje centralnog zdanja KCS-a, „obični“ objekti su projektovani da izdrže 7. stepen seizmike, dok je 8. stepen važio za javne objekte. Već 1981. zakonodavci su obavezu „podigli“ za stepen, pa je za javne objekte obavezujući postao 9. stepen skale, što godinu ranije izgrađeni KCS nije ispunjavao. Građevinci su i postupili shodno tome, pa je taj problem rešen. Inače, na približno 71.000 kvadrata centralne zgrade u funkciji su i podzemni nivoi.

U Kliničkom centru Srbije leče se najteži pacijenti, a na raspolaganju je građanima za neodložno zbrinjavanje životno ugroženih povređenih i hitnih pacijenata. Kao referentna ustanova zdravstva, KCS sprovodi visokospecijalizovanu dijagnostiku, lečenje i konsultativne specijalističke i subspecijalističke preglede najtežih bolesnika. KCS je takođe i medicinski naučno-istraživački centar i nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za dodiplomsko i postdiplomsko akademsko obrazovanje i stručno obrazovanje za lekare na stažu i specijalizaciji, kao i obrazovna baza za studente fakulteta zdravstvene struke.
Kao ustanova za medicinsku edukaciju, KCS posebnu pažnju posvećuje akademskom obrazovanju zaposlenih. U ovoj ustanovi radi nekoliko akademika, takođe veliki broj doktora medicinskih nauka, magistara, subspecijalista i specijalista iz svih grana medicine. Sa više od sedam hiljada zaposlenih, KCS je najveći je pružalac zdravstvenih usluga u Srbiji i jedan od najvećih u Evropi, u kojem se godišnje zbrine više od milion pacijenata. U stacionarnoj delatnosti KCS-a godišnje se leči više od 90.000 bolesnika, ostvari se više od 950.000 bolesničkih dana lečenja, obavi preko 50.000 operacija i više od 7.000 porođaja. U dnevnim bolnicama godišnje se leči 25.000 bolesnika i obavi preko 5.000 operacija. Kompleks KCS smešten je na površini od 34 hektara u širem centru Beogradu, na opštini Savski venac. U njegovom sastavu je više od 50 odvojenih zgrada paviljonskog tipa, površine oko 280.000 kvadrata, od kojih su četiri objekta (plastična hirurgija, urologija, ortopedska hirurgija i psihijatrijska bolnica na Avali) izvan centra bolničkog kompleksa.

Kraj rekonstrukcije ove godine

Krajem 2018. godine započela je rekonstrukcija Kliničkog centra Srbije. Prema najavama, kada svi radovi budu završeni tokom 2021. godine, Srbija će dobiti najmoderniju zdravstvenu ustanovu. U projekat će biti uloženo oko 110 miliona evra. Predviđeno je da u prvoj fazi bude izgrađeno 27.000 kvadrata novog prostora, ali i da se potpuno rekonstruiše 59.000 kvadratnih metara postojećeg objekta. Posle potpune rekonstrukcije i izgradnje novih objekata, KCS će, između ostalog, imati i novi Urgentni centar, renoviranu Polikliniku, proširene laboratorije, 930 bolničkih kreveta, 200 kreveta u odeljenjima intenzivne nege i 30 operacionih sala.

 Urgentni centar KCS-a predstavlja najviši nivo zajedništva klinika, centara i službi u stručnom radu, organizaciji i tehnologiji rada na zbrinjavanju hitnih slučajeva na роdručju Beograda i Srbije. U svom radu, ро pravilu, primenjuje multidisciplinarni pristup, a otvoren je 24 časa 365 dana u godini. Sa radom je роčео 2. decembra 1987. godine i od tada nikad nije bio zatvaran, pa čak ni u periodima rekonstrukcija. Početak rada Urgentnog centra značajno je promenio dotadašnji sistem rada, kao i mogućnost da se obezbedi prijem većeg broja pacijenata komplikovane patologije prvog stepena hitnosti. Od otvaranja raspolaže sa 298 postelja od kojih je 167 postelja intenzivne nege. Broj postelja intenzivne nege je vremenom rastao i kretao se od 69, preko 99, 154 do 167 u poslednjih pet godina, što govori o sve težoj patologiji koju ovaj Centar zbrinjava, a prosečna zauzetost ovih postelja je 99 odsto.