Dmitrij Medvedev
Tanjug
Dmitrij Medvedev

Tanjug

Dmitrij Medvedev, Foto: Tanjug

* Najstariji sačuvani ćirilski rukopis na staroslovenskom jeziku i jedan od najvrednijih primera rukopisne građe.

* 166. list nikada nije spojen sa svojom celinom.

* Miroslavljevo jevanđelje upisano je u Uneskovu knjigu pamćenja.

Miroslavljevo jevanđelje, najstariji sačuvani ćirilski rukopis na staroslovenskom jeziku i jedan od najvrednijih primera rukopisne građe, trenutno se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu, a istrgnuti pergament u biblioteci u Sankt Petersburgu.

- U našem Narodnom muzeju nalazi se sedam slika Nikolaja Reriha, koje su dospele između dva svetska rata. Pošto Rusija naredne godine u Moskvi otvara muzej sa imenom ovog slikara, značajnog i kao mislioca i kao filozofa, razgovaramo da se velike vrednosti dvaju naroda vrate kući. I na korak smo do tog važnog datuma - kazao je svojevremeno Vukosavljević, početkom ove godine.

Ovaj vredni dokumnet srpske kulturne baštine pisan je osamdesetih godina 12. veka za Miroslava, kneza Humskog, sina Zavidinog, a brata Stefana Nemanje, a tome svedoči zapis na poslednjem listu jevanđelja.

Fotografije sa aerodroma Batajnica koje lede krv u žilama (FOTO)

AUTOR: Alo.rs/ M. I. DATUM I VREME: 19.10.2019. 15:05 Prikaz sposobnosti Vojske Srbije "Sloboda 2019" na vojnom aerodromu "Pukovnik pilot Milenko Pavlović" u Batajnici izveden je povodom obeležavanja 75. godišnice oslobođenja Beograda. Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Vlade Ruske Federacije Dmitrij Medvedev prisustvovali su prikazu sposobnosti Vojske Srbije povodom Dana oslobođenja Beograda „Sloboda 2019" na Vojnom aerodromu „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović", Batajnica.

Napisano je perom na pergamentu, ima 181 list, na zadnjem listu, na zadnjoj stranici, spominje se dijak Gligorije, koji je, pretpostavlja se, bio pisar, ili minijaturista ovoga svetog jevanđelja, piše na zvaničnom sajtu Srpske pravoslavne crkve.

Pergament, istrgnut iz dokumenta iz Miroslavljevog jevanđelja ima zanimljivu istoriju koja ga je dovela do ruske biblioteke, gde je danas dragoceni deo njene zbirke. Poštovan i čuvan sa velikom pažnjom.

Još neobičniju priču imalo je to jevanđelje sa preostalih 180 listova, koje se od 1945. godine čuva u Narodnom muzeju u Beogradu. Iako su vekovi pisali burne stranice ruske i srpske istorije, 166. list, međutim, nikada nije spojen sa svojom celinom.

Dmitrij Medvedev

Tanjug

Dmitrij Medvedev, Foto: Tanjug

Arhimandrit Porfirije, koji je kasnije bio episkop Uspenski, 166. list Miroslavljevog jevanđelja doneo je iz manastira Hilandar, u kom je boravio 1845. i 1846. godine, u vreme kada niko nije znao za taj rukopis. Bio je izuzetan naučnik tog vremena i vrlo posvećen sakupljanju primera slovenske pismenosti za svoju zbirku.

Ne zna se da li je Porfirije Uspenski list krišom uzeo ili ga je dobio na poklon, jer istorijski spisi beleže da je u to vreme bio običaj da se dragom gostu pokloni list iz dragocene knjige.

Svoju zbrku nije krio i prvi put ju je predstavio na izložbi u Kijevu 1874. godine, kada je i 166. list, ili, kako su ga u to vreme nazivali, "peterburški list", pobudio veliko interesovanje i istog trena postao poznat.

Posle toga naučnici odlaze na Svetu Goru, a i sveštenici shvataju vrednost te knjige. "Peterburški list" video je i Stojan Novaković, tadašnji upravnik Narodne biblioteke u Srbiji, a kasnije političar.

Pred kraj života, 1883. godine, episkop Porfirije prodao je čitavu kolekciju velikoj dvorskoj biblioteci, a list je bio čuvan onako kako i priliči tako značajnom spomeniku srpske pismenosti. Na kraju 19. veka, Jevanđelje se i dalje nalazilo na Atosu, a potom ga sveštenici poklanjaju srpskom kralju Aleksandru Obrenoviću, koji ga odnosi u Srbiju.

Pročitajte još:

O povratku čuvenog 166. lista dogovoreno je još dok je predsednik države bio Tomislav Nikolić. On se 2016. godine sastao sa predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, nakon čega je izjavio da je "skoro dogovorio" vraćanje istrgnutog pergamenta, pisali su tada mediji.

Plan je bio da Srbija zauzvrat, vrati Rusiji ikonu Bogorodice Vladimirske iz 17. veka, koja se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu, i time bi, kako je tada naveo Nikolić, svaka stvar bila na svom mestu.

Međutim, u Srbiju nikada nije stigao orginalni deo Jevanđelja, već samo njegova verna kopija, koja je takođe izložena u Narodnom muzeju Srbije.

List samo jednom bio u Srbiji

"Izgubljeni" list 166, na kom je napisano čitanje za 7, odnosno 20. januar, praznik Svetog Jovana Krstitelja, samo je jedanput bio u Srbiji. Tokom proleća 2015. bio je izložen u Vukovom i Dositejevom muzeju u Beogradu.

Miroslavljevo jevanđelje upisano je u Uneskovu knjigu pamćenja. Preživelo je burna vremena naše države i naroda - skrivano je, prenošeno i tako sačuvano. Iako je napisano na teritoriji Bijelog Polja, samo 332 kilometra od Beograda, "prešlo" je za sedam i po vekova više od 15.000 kilometara - od Hilandara do glavnog grada Srbije.

Pratilo je kretanje srpske vlade od Kruševca do Niša, Kraljeva i Raške, a potom je 1915. godine do Krfa, pa Beograda, Užica. Jedno vreme je bilo zakopano u oltaru manastira Rača i skrivano od Nemaca. Od 1945. je u Narodnom muzeju Beograda.

Jevanđelje je pisano na staroslovenskom jeziku, srpske redakcije i raške ortografije. Po svom sastavu je jevanđelistar – bogoslužbena knjiga koja ima delove četiri jevanđelja. Tekst Jevanđelja je pisan perom u dve kolumne, mrkom i crnom bojom, a većina naslova crvenom.

Knjiga sadrži 296 minijatura crtanih perom, a zatim bojenih četkicom i ukrašenih zlatom. Kožni povez Jevanđelja nije prvobitan, već je verovatno iz XIV veka, a pretpostavlja se da je preuzet sa nekog drugog rukopisa.

Bonus video

Medvedev sleteo u Beograd!