U vremenu kada su savremene mašine potisnule gotovo sav ručni rad u poljima i voćnjacima, u Polimskoj dolini još uvek se može čuti zvuk čekića o užareno gvožđe. Taj zvuk dolazi iz radionice Fadila Musića, jednog od poslednjih kovača u ovom kraju, koji decenijama čuva zanat star stotinama godina.

U njegovoj radionici nastaju razni poljoprivredni alati - od potkovica za konje do motika, kosijera i sekira. Iako su plugove i volove odavno zamenile moderne mašine, posla za ovog majstora i dalje ima.

- Ranije se obrađivala zemlja sa zapregama, pravio sam plugove i ravnjike. Ručno se kopalo, pa su bile potrebne motike, krampovi, kosijeri, sekire, sve sam to pravio, priseća se Fadil za RINU.

Nekada su se, kaže, iz mnogih kovačkih radionica u ovom kraju svakodnevno čuli udarci čekića. Danas je taj zvuk gotovo utihnuo, a jedino se još može čuti kod njega. Uprkos tome, mušterije mu dolaze iz raznih krajeva Srbije.

- Dolaze iz Užica, Požarevca, Šapca… Donesu alat da se popravi ili naoštri. Znaju da ovde to može da se uradi kako treba, pa svrate i na povratku kući preuzmu - kaže ovaj majstor.

Zanat je naučio od svog oca, a način rada i danas je isti kao nekada. U radionici se nalazi i kamen star više od pola veka, kojim ručno oštri alat, bez pregrevanja oštrice.

- Ovo je specijalan kamen, ne zagreva se oštrica. Kvaši se vodom, hladi i fino se izvuče žica. Posle toga alat može odmah da se koristi - objašnjava Fadil.

Ipak, dodaje da je nekada bilo lakše doći do kvalitetnog materijala. Danas je to jedan od najvećih problema.

- Ranije su stare opruge od automobila bile odlične za izradu alata. Sada su nova vozila drugačija, nema tog materijala kao pre - kaže on.

U njegovoj radionici čuvaju se i stari, gotovo zaboravljeni alati koje su nekada koristili majstori za izradu drvenih posuda i raznih sprava za lov.

Iako posla još ima, Fadil ističe da je sve manje mladih koji žele da nastave ovaj zanat.

Zvuk čekića u njegovoj radionici tako danas ne predstavlja samo posao, već i podsetnik na vreme kada je kovački zanat bio neizostavan deo života na selu i simbol borbe da se tradicija sačuva od zaborava.

BONUS VIDEO: