RAT U UKRAJINI Danas je 100. dan od početka sukoba, kraj rata se ne nazire, a ovo su prelomni događaji do sad
Printskrin Telegram

Iako je na početku izgledalo da će cela stvar biti završena vrlo brzo, Ukrajinci su se pokazali kao tvrd orah i završetak sukoba se, barem u ovom trenutku, ne očekuje u bliskoj budućnosti.

Za ovih 100 dana, prema nezavisnim izvorima, poginulo je više od 7.000 vojnika i na jednoj i na drugoj strani, Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za smrt hiljada civila (tačan broj je nemoguće ustanoviti), a iz Ukrajine je što u Rusiju, što na Zapad izbeglo više od pet miliona ljudi. Na oštre pretnje Amerike i NATO, i na snabdevanje Ukrajine oružjem, Rusija je odgovorila podizanjem borbene gotovosti svog nuklearnog arsenala, što je dovelo do najava da je neizbežan Treći svetski rat i scenarija da će ljudska rasa biti uništena u postnuklearnoj apokalipsi. Srećom, to je (barem za sada) samo u domenu opomena i raznih „analiza“ na društvenim mrežama. Evo koji su ključni događaji obeležili dosadašnji tok sukoba.

Kijev i Harkov

Par dana posle početka operacije, ruske trupe su stigle do prestonice Kijeva i drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova. Opsada ova dva grada, i borbe koje su se vodile u predgrađima, ali i po nekim ulicama, trajala je do aprila, kada su se Rusi, naglo kao što su i došli, povukli odatle. Ukrajina je to predstavila kao svoju pobedu („Oterali smo okupatore“ i sl.) a Rusija kao mudru taktiku, da veže odbrambene snage za ta dva grada da bi se na miru skoncentrisala na Donbas i, kako tvrdi, oslobađanje Luganske i Donjecke Narodne Republike. Bitka za taj region sada je u punom jeku i njen ishod odrediće dalji tok rata. U Donbasu se, inače, nalaze rezerve gasa koje se procenjuju na oko 1.000 milijardi dolara.

Azovstalj

Borba za čeličanu Azovstalj u Marijupolju trajala je 82 dana. Kada su videli da protiv ruske vojske nemaju šansi, borci ukrajinskog puka „Azov“ (neonacističkog, kako ga zove Moskva) su se predali. Ukupno 2.439 vojnika, uključujući i komandanta, odvedeno je u rusko zarobljeništvo, mada Ukrajina taj događaj opisuje kao „evakuaciju“. Posle ukrajinske predaje, ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da su u tunelima ispod čeličane pronađeni neoborivi dokazi da su upravo tu američki naučnici razvijali biološko oružje i eksperimentisali sa smrtonosnim virusima.

Pregovori

I pored nepomirljivih stavova obe strane, ruskog da Ukrajina prizna nezavisnost Krima, LNR i DNR, i ukrajinskog da Rusija smesta prekine operaciju, kakvi-takvi pregovori na nivou delegacija su u nekoliko navrata ipak održani, naravno, bez rezultata. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporno insistira na direktnom sastanku sa Putinom, a iz Kremlja kažu da to može, ali kad Kijev prihvati zahteve Moskve. Usput, sve više se govori o pripajanju Hersonske i Zaporoške oblasti Rusiji, i o tome da će građani ovog dela Ukrajine sami odlučiti gde će i kako da žive, mada je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov nedavno poručio da je referendum o pripajanju Rusiji moguć tek kad se u tom regionu završe borbe.

Buča

Najviše kontroverzi se pojavilo oko „slučaja Buča“, gde su, kako tvrde Ukrajinci, ruski vojnici počinili genocid. Kao dokaz objavili su slike navodno mrtvih civila koji leže po ulicama nakon ruskog povlačenja, a cela zapadna javnost se odmah digla na noge, tražeći da se Putinu sudi u Hagu za ratne zločine. Sa svoje strane, Rusija tvrdi da je sve to inscenirano, po ugledu na navodno ubistvo albanskih civila u selu Račak na Kosovu, u decembru 1998. godine, što je poslužilo kao povod da NATO bombarduje SRJ.

Oružje

Zapadne zemlje i članice NATO ne prestaju sa isporukama oružja i vojne opreme Ukrajini, od šlemova i pancira pa do bespilotnih letelica, teških haubica i tenkova. Rusija uporno poziva Zapad da prestane s tim, jer je besmisleno i kontraproduktivno. „Ovakvo napumpavanje Ukrajine oružjem ne menja parametre vojne operacije. Ali, jednostavno će naneti još više patnje Ukrajini, koja je oruđe u rukama onih zemalja koje je snabdevaju oružjem“, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Cena

Iako je na početku Zapad tvrdio da će sankcijama oboriti Rusiju na kolena, za sada nema pouzdanih dokaza o stvarnoj efikasnosti tih sankcija. Oko 400 stranih kompanija se povuklo sa tržišta Rusije ali je Moskva spremno odgovorila najavom zaplene njihove imovine, kao što se ruska imovina pleni po svetu. Čuveni šesti paket sankcija, koji uključuje embargo na uvoz ruske nafte, doveo je do ozbiljnog raskola u EU zbog oštrog protivljenja Mađarske, a rublja je, i pored zapadne blokade ruskih finansija, u poslednjih nekoliko dana zabeležila rast u odnosu na dolar i evro. Ozbiljni analitičari su izračunali da je, kada se sve stavi na papir, cena ovih 100 dana rata oko 200 milijardi evra, kada se uzmu u obzir poginuli, uništena vojna tehnika i razorena infrastruktura.

 

 

 

 

 

 

 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading