Ipak, mnogi vozači zaboravljaju da ova svetla ne obezbeđuju uvek dovoljno osvetljenje u uslovima kiše, snega i magle. Upravo tada može nastati opasna situacija: automobil je vidljiv spreda, ali njegovi zadnji delovi ostaju nedovoljno uočljivi.
Dnevna svetla, najčešće LED sijalice na prednjem delu vozila, automatski se uključuju nakon pokretanja motora. Međutim, kod brojnih automobila njihovo aktiviranje ne znači da su upaljena i zadnja poziciona svetla. Zato vozač koji se oslanja isključivo na dnevna svetla može biti slabije primetan vozilima koja mu prilaze otpozadi.
Poseban problem predstavlja automatski režim osvetljenja. Senzori u automobilima uglavnom reaguju na nivo spoljašnjeg svetla, odnosno na prelazak iz dana u noć, ali ne prepoznaju uvek kišu, sneg ili maglu. Zbog toga se kratka svetla neće nužno uključiti čim se vremenski uslovi pogoršaju.
Stručnjaci automobilskih i saobraćajnih organizacija upozoravaju da vozači u takvim situacijama treba sami da provere koja su svetla aktivirana. Kada je vidljivost smanjena, ne treba se oslanjati samo na dnevna svetla ili automatski režim, već ručno uključiti kratka svetla, u skladu sa lokalnim propisima i uputstvom proizvođača vozila.
Posebnu pažnju treba obratiti tokom jesenjih i zimskih meseci, kada se magla, pljuskovi i sneg mogu pojaviti i usred dana. Zadnje svetlo za maglu koristi se samo kada su uslovi zaista takvi da je vidljivost izrazito smanjena, jer njegovo nepotrebno korišćenje može zaslepiti vozače iza vas.
Ako automobil ima automatska svetla, proverite uputstvo i da li uključuju zadnju rasvetu. Nemojte pretpostavljati da sistem reaguje na svaku promenu vremena, niti da su dnevna svetla dovoljna u svim lošim uslovima.
Pre polaska proverite položaj prekidača i uverite se da su uključena odgovarajuća svetla. Nekoliko sekundi provere može pomoći da vaše vozilo bude uočljivije i da izbegnete opasnu situaciju na putu.
Komentari (0)