Dok se u Srbiji sa dolaskom svake grejne sezone postavlja pitanje kako zagrejati dom bez previsokih računa, u severnoj Evropi domaćinstva se suočavaju sa znatno oštrijim zimskim uslovima. U pojedinim područjima temperature padaju i ispod minus 30 stepeni, pa su efikasno grejanje i dobro očuvanje toplote od presudnog značaja.
Tajna nije samo u snažnim uređajima za grejanje. Norveška, Švedska, Danska, Finska i Island koriste različite sisteme, prilagođene lokalnoj klimi, dostupnim izvorima energije i infrastrukturi. Ipak, zajedničko im je to što veliku pažnju posvećuju smanjenju toplotnih gubitaka.
Norvežani se oslanjaju na struju i toplotne pumpe
Električna energija ima važnu ulogu u grejanju norveških domova, a razvijena proizvodnja struje iz hidroelektrana doprinosi njenoj širokoj primeni. Pored električnih radijatora, u mnogim domaćinstvima koriste se toplotne pumpe, naročito sistemi vazduh–vazduh, koji rade po principu sličnom klima-uređajima za grejanje.
Ovi uređaji preuzimaju toplotu iz spoljašnjeg vazduha i prenose je u unutrašnjost doma. Mogu da rade i kada je napolju hladno, ali njihova efikasnost zavisi od spoljašnje temperature i karakteristika konkretnog modela.
Pri veoma niskim temperaturama učinak pojedinih uređaja opada, zbog čega je važno pravilno dimenzionisati sistem i, prema potrebi, obezbediti dodatni izvor toplote. Peći na drva i dalje se koriste u nekim domaćinstvima, bilo kao glavni izvor grejanja ili kao dopuna drugim sistemima.
Švedska i Danska koriste daljinsko grejanje
U švedskim gradovima daljinsko grejanje predstavlja važan deo energetskog sistema. Toplota se proizvodi u centralnim postrojenjima, a zatim se putem mreže toplovoda distribuira do zgrada i kuća.
Posebno je značajno to što se za njenu proizvodnju mogu koristiti različiti izvori, uključujući biomasu, industrijsku otpadnu toplotu i postrojenja koja istovremeno proizvode električnu energiju i toplotu.
Sličan pristup primenjuje se u Danskoj, gde daljinsko grejanje ima veoma važnu ulogu u snabdevanju domaćinstava. U zavisnosti od lokalnog sistema, koriste se velike toplotne pumpe, obnovljivi izvori energije i toplota koja bi inače ostala neiskorišćena.
Prednost ovakvog pristupa jeste mogućnost kombinovanja različitih izvora energije, umesto oslanjanja isključivo na jedan način grejanja.
Finska kombinuje toplotne pumpe, struju i drva
Finska se, poput ostalih nordijskih zemalja, oslanja na više načina zagrevanja prostora. U gradovima je zastupljeno daljinsko grejanje, dok se u individualnim kućama mogu koristiti toplotne pumpe, električni sistemi i peći na drva.
Posebno su zanimljive toplotne pumpe koje koriste energiju tla. Za razliku od sistema koji preuzimaju toplotu iz spoljašnjeg vazduha, one koriste energiju iz zemlje, čija se temperatura na određenoj dubini menja manje nego temperatura vazduha.
Ovakvi sistemi mogu biti efikasni, ali zahtevaju odgovarajuće uslove za ugradnju i veće početno ulaganje. Zbog toga izbor zavisi od veličine objekta, zemljišta, postojećih instalacija i očekivane potrošnje energije.
Island koristi prirodnu toplotu iz zemlje
Island se izdvaja po velikoj dostupnosti geotermalne energije. Zahvaljujući prirodno zagrejanoj vodi iz podzemlja, veliki deo domaćinstava može da se greje putem sistema daljinskog grejanja.
Topla voda distribuira se cevovodima do naselja i koristi za zagrevanje prostora, čime se smanjuje potreba za proizvodnjom toplote iz drugih izvora.
Ovakav model nije moguće jednostavno preslikati u svaku zemlju, jer zavisi od geoloških uslova i razvijene infrastrukture. Ipak, Island je primer kako prirodni resursi mogu da se iskoriste za dugoročno snabdevanje domaćinstava toplotnom energijom.
Šta od nordijskih rešenja može da se primeni u Srbiji?
Iako Srbija nema iste prirodne uslove kao Island niti svuda razvijenu infrastrukturu kakva postoji u nordijskim zemljama, neke od njihovih navika i rešenja mogu biti korisni i kod nas.
Prvi korak je smanjenje gubitaka toplote. Kvalitetna izolacija zidova i krova, dobro postavljeni prozori i vrata, kao i zaptivanje mesta kroz koja prodire hladan vazduh, mogu značajno da utiču na potrebnu količinu energije za grejanje.
Druga mogućnost je izbor efikasnijeg sistema grejanja. U zavisnosti od karakteristika objekta, toplotna pumpa može biti dobro rešenje, naročito u kući sa kvalitetnom izolacijom i odgovarajućim sistemom za distribuciju toplote.
U stanovima priključenim na daljinsko grejanje, mogućnosti uštede mogu uključivati pravilnu regulaciju temperature i poboljšanje energetske efikasnosti zgrade, u skladu sa postojećim instalacijama.
Pre ulaganja u novi uređaj, korisno je proveriti stanje izolacije, stolarije i ventilacije. Tek nakon procene toplotnih gubitaka može se pouzdanije odabrati odgovarajući sistem i njegova potrebna snaga.
Nije dovoljno samo proizvesti toplotu – važno je i sačuvati je
Nordijska iskustva pokazuju da efikasno grejanje ne zavisi isključivo od vrste energenta ili snage uređaja. Jednako je važno koliko dobro objekat zadržava toplotu i koliko se efikasno energija koristi.
Čak i savremen sistem može imati visoku potrošnju ako se prostor brzo hladi zbog loše izolacije ili propuštanja vazduha. Sa druge strane, dobro izolovan dom može zahtevati znatno manje energije za održavanje prijatne temperature.
Zato je, pre nego što se odlučite za skuplji sistem grejanja, vredno razmotriti i mere kojima se smanjuju toplotni gubici. Upravo spoj dobre izolacije, pravilne regulacije i odgovarajućeg izvora toplote predstavlja osnovu efikasnijeg grejanja tokom hladnih zimskih meseci.
Komentari (0)