Smatrala su se posebnom granicom kroz koju u kuću mogu ući i sreća i blagostanje, ali i nesreća, negativna energija i zli uticaji.

Zbog toga su naši stari posebnu pažnju posvećivali prostoru oko praga. Verovalo se da uredan i čist ulaz donosi mir u kuću, dok su nered i razbacane stvari mogli simbolično da privuku nemir i nesuglasice.

Metla nije bila samo za čišćenje

Jedan predmet posebno se izdvajao u ovim verovanjima – metla.

Iako je prvenstveno služila za čišćenje kuće i dvorišta, metli se pripisivala i simbolična zaštitna moć. Verovalo se da ona može da „pomete“ sve ono loše što bi moglo da ugrozi ukućane.

Međutim, postojao je jedan detalj koji je bio posebno važan.

Prema narodnom predanju, novu metlu trebalo je postaviti pored ulaznih vrata okrenutu naopako, tako da drška bude nadole, a čekinje okrenute nagore.

Zašto baš naopako?

Takva metla nije bila namenjena čišćenju, već je imala simboličnu ulogu. Verovalo se da štiti prag od nepoželjnih ljudi, uroka i loših uticaja.

U pojedinim krajevima postojalo je čak verovanje da će osoba koja ima loše namere izbeći kuću kada ugleda metlu postavljenu na ovaj način.

Naravno, reč je o narodnom verovanju, a ne o pravilu koje ima naučnu potvrdu. Ipak, ovakvi običaji zanimljivo pokazuju koliko je prag kroz istoriju imao posebno mesto u domaćinstvu.

Šta se još koristilo za zaštitu doma?

Metla nije bila jedini predmet kojem su se pripisivala zaštitna svojstva. U različitim krajevima koristili su se i konjska potkovica, beli luk, određene biljke, trave i razne amajlije.

Zajednička ideja bila je ista – zaštititi kuću i porodicu od svega što se smatralo lošim i nepoželjnim.

Danas se na ovakve običaje uglavnom gleda kao na deo tradicije i folklora, ali priče naših baka i dalje privlače pažnju upravo zbog misterije koja ih prati.