porodica na ručku
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Srpski jezik krije složenu mrežu rodbinskih naziva koji se vekovima prenose s kolena na koleno i predstavljaju važan deo srpske tradicije i kulture.

Zaova – “Zla ova”?

Zaova je muževljeva sestra, a oduvek je imala posebno mesto u narodnim pričama i vicevima.

Poznato je da odnosi između zaove i snaje često umeju da budu napeti – zbog posesivne ljubavi prema bratu ili borbe za njegovu pažnju.

Zanimljivo je da neki veruju da je reč zaova nastala od izraza “zla ova”, što se uklapa u narodne šale o njihovom rivalstvu.

Jetrva – “Ona koja vam jede jetru”?

Jetrva označava supruge dva brata. Među njima često postoji takmičenje i suptilno rivalstvo – koja je bolja domaćica, snaja ili majka.

U narodu se veruje da naziv potiče od reči “jetra”, jer “jetrva jede jetru” onoj drugoj od zavisti.
Ne kaže se uzalud: “Svađate se kao dve jetrve.”

Svekrva – “Za sve kriva”

Jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih izraza.
Svekrva je muževljeva majka, a u narodnoj tradiciji često se prikazuje kao stroga, kritična i uvek “za sve kriva”.
Upravo se od te fraze, prema narodnom verovanju, i razvila reč svekrva.

U pričama i anegdotama, odnos svekrve i snahe često je izvor komičnih, ali i napetih situacija.

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock

 

Snaha – simbol nove porodice

Snaha je supruga sina ili brata.
Ova reč potiče još iz indoevropskog jezika, od oblika snusos, koji označava “vezivanje” ili “spajanje porodica”.
Time snaha simbolično povezuje dve porodice i stvara novu zajednicu.

Zet – “Onaj koji daje život”

Zet je suprug kćeri ili sestre i jedna je od najstarijih slovenskih reči.
Prema pojedinim tumačenjima, potiče od korena “genh”, što znači dati život — aludirajući na nastavak porodične loze.

Stric – “Drugi otac”

Reč stric označava očevog brata, a koren joj se vezuje za stari indoevropski pojam za oca – pštruo.
Iz tog oblika razvila se izvedenica koja znači “drugi otac”, što pokazuje koliko je u tradicionalnim porodicama stric imao važnu ulogu u odrastanju dece.

Svastika – ženina sestra i simbol sreće

Svastika u srpskom jeziku označava ženinu sestru, a koren reči potiče od reči svast ili svoj.
Dakle, svastika je “svoja” – deo porodice po ženinoj liniji.

Zanimljivo je da je svastika u predhrišćanskoj kulturi bila simbol sreće, blagostanja i plodnosti, što objašnjava i narodnu izreku:

“Ko nije probao svast, ne zna šta je slast.”

Srpski jezik krije mnoštvo zanimljivih i duhovitih izraza za rodbinu, koji nisu samo deo svakodnevnog govora već i deo bogatog narodnog nasleđa.
Sledeći put kada čujete da neko pominje zaovu, jetrvu ili svekrvu, setite se da svaka od tih reči ima svoju istoriju – i poneku zanimljivu priču iza sebe.

BONUS VIDEO 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading