veliki petak
Foto: Alo/SPC

 Zbog njegove duhovne težine i simbolike, pravoslavni vernici na ovaj dan poštuju posebne običaje i pravila, ali mnogi ne znaju šta se tačno sme, a šta nikako ne treba raditi na Veliki petak.

Jedan od ključnih običaja vezan je za strogi post, koji se praktikuje kao znak poštovanja prema Hristovoj žrtvi. O ovome je za naš portal govorio i etnolog Saša Srećković, muzejski savetnik iz Etnografskog muzeja, koji godinama proučava srpsku tradiciju i običaje.

– Po strožijem hrišćanskom pravilu, na Veliki petak se jede isključivo posna hrana na vodi, ili se praktikuje tzv. jednokratno uzimanje hrane – što znači jedan obrok tokom 24 sata. U nekim krajevima, poput resavskog, kuvala se kopriva.

Tradicionalno, tog dana se konzumira suvi hleb i voda, bareno povrće, sveže ili sušeno voće, med, bareni pirinač – objasnio je Srećković.

Pored posta, postoji i niz zabrana koje se po narodnom verovanju i crkvenom predanju strogo poštuju.

post

Foto: Printscreen

 

 

– Hranu ne treba soliti, jer se veruje da se time simbolično "sipa so na Isusove rane". Takođe, ne bi trebalo koristiti viljušku i nož, već jesti isključivo rukama ili kašikom – navodi Srećković.

Veliki petak je dan tišine, molitve i unutrašnje sabranosti. Vernici tog dana ne pevaju, ne vesele se i ne obavljaju teške fizičke poslove. Umesto toga, posećuju crkvu, gde se prisustvuje večernjoj službi – iznošenju plaštanice, simbolu Hristovog pogreba.

Poštovanjem ovih običaja i pravila, vernici ne samo da čuvaju tradiciju, već i produbljuju svoju duhovnu povezanost sa Hristovim stradanjem.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Tagovi

Komentari (0)

Loading