ALO! PODSETNIK Na današnji dan preminuo glumac Nikola Simić
Dalibor Danilović

1799 - Napoleon Bonaparta zbacio je Direktorijum i kao prvi konzul postao stvarni vladar Francuske.

1818 - Rođen je ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čija su dela masovnije prihvaćena na Zapadu i za života je uživao veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Zanimao ga je tip "suvišnog čoveka", plemića-intelektualca kao i tip "nihiliste", građanskog intelektualca, sukobljenog s normama tradicionalne Rusije. U izvesnoj meri predskazivao je revolucionarnu epohu u Rusiji. Dela: romani "Očevi i deca", "Plemićko gnezdo", "Rudin", "Dim", "Novina", "Uoči novih dana", pripovetke "Prolećne vode", "Asja", "Lovčevi zapisi", drama "Mesec dana na selu".

1835 - Rođen je srpski kompozitor slovenačkog porekla Davorin Jenko, autor muzike za srpsku himnu "Bože pravde", jedan od utemeljivača srpske muzičke kulture, član Srpske kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 "komada s pevanjem". Dela: opereta "Vračara", uvertire "Kosovo", "Srpkinja", "Aleksandar", "Ðido", "Milan", fantazija "Prvo Doba Srbije", muzika za komade "Blago cara Radovana", "Dobrila i Milenko", "Dušan Silni", "Miloš Obrenović", "Seoba Srbalja", "Pribisav i Božana", "Za veru i slobodu", "Mladost Dositejeva", "Markova sablja", "Proslavljanje kneza Mihajla", "Knez Dobroslav", "Izbiračica", "Krvni mir", "Merima", "Divlji lovac", "Ljubavno pismo", "Četiri miliona rubalja", "Čestitam", "Potera", "Saćurica i šubara", "Vuk Branković", oko 110 horskih kompozicija, 15 crkvenih kompozicija, solo pesme.

1841 - Umro je srpski pisac Milovan Vidaković. Školovao se u Irigu, Novom Sadu, Temišvaru, Segedinu, Kežmarku gde je studirao filozofiju. Radio je kao profesor u Novom Sadu. U svoje vreme bio je izuzetno popularan i čitan, da bi potom uglavnom pao u zaborav najviše zaslugom Vuka Karadžića, čiji je bio protivnik. Dela: romani "Velimir i Bosiljka", "Usamljeni junoša", "Kasija carica", "Ljubomir u Jelisijumu", "Siloan i Milena".

1858 - Obnarodovan je prvi Zakon o Narodnoj skupštini u Srbiji i važio je samo za jedan saziv (prethodno je postojala samo jedna zakonska odredba iz 1839). Na osnovu njega sazvana je Svetoandrejska Narodna skupština, održana od 30. novembra 1858. do 31. januara 1859. u Beogradu. Time je ozakonjena ustanova Narodne skupštine i udaren temelj predstavničkog sistema u Srbiji. Od početka 19. veka do 1858. godine održavane su običajne narodne Skupštine. Sazivali su ih knjaz ili Savet kada su nalazili za potrebno. Održavane su i za vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka 1804-1815 "ustaničke narodne skupštine". Prema Zakonu o Narodnoj skupštini, izglasanom na Svetoandrejskoj skupštini, skupština je dobila ime "Srpska narodna skupština" i to je bio zvanični naziv do 1918.

1887 - Osnovano je prvo zanatlijsko društvo u Srbiji, a dva meseca potom počeo je da izlazi nedeljnik "Srpski zanatlija".

1918 - U Berlinu su posle generalnog štrajka radnici izašli na ulice, vojnici poslati da ih zaustave pridružili su se pobuni protiv monarhije, a car Vilhelm II je abdicirao i pobegao u Holandiju.

1926 - Rođen je španski borac s bikovima Luis Migel Lukas "Domingin", verovatno najbolji svetski borac s bikovima u 20. veku. Njegova veština inspirisala je američkog pisca Ernesta Hemingveja.

1937 - Umro je britanski državnik Džejms Remzi Mekdonald, jedan od osnivača Laburističke partije. Kao prvi laburista na tom položaju, 1924. postao je premijer Velike Britanije, a vladu je potom predvodio i od 1929. do 1935.

1938 - Nemački nacisti otpočeli su pogrom Jevreja u "Kristalnoj noći", ubijen je neutvrđen broj ljudi, i spaljeno stotine sinagoga, više od 7.000 jevrejskih prodavnica i kuća.

1940 - Umro je britanski državnik Artur Nevil Čemberlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbegne vojni sukob s Nemačkom, potpisao je krajem 1938. Minhenski pakt s Hitlerom, što je omogućilo nacistima da 1939. raskomadaju Čehoslovačku.

1952 - Umro je izraelski državnik i hemičar Haim Azrijel Vajcman, pronalazač sintetičkog acetona, prvi predsednik Izraela od 1948. do smrti. Bio je direktor hemijske laboratorije Britanskog admiraliteta od 1916. do 1919, predsednik Svetske cionističke organizacije od 1920. do 1931. i Jevrejske agencije od 1929. do 1931. i od 1935. do 1946.

1963 - U japanskom rudniku uglja Omuta u eksploziji gasa poginula su 452 rudara, a istog dana poginuo je 161 putnik u sudaru teretnog voza s putničkim vozom koji je saobraćao prema Tokiju.

1970 - Umro je francuski državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svetskom ratu predvodio francuski otpor nacistima. Kad je maršal Filip Peten formirao vladu pod okupacijom, otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Posle rata rukovodio je privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsednik Francuske. Posle "alžirskog puča" 1958. postao je predsednik vlade, a 1959. predsednik Pete republike. Ojačao je izvršnu vlast i prerogative šefa države. Okončao je rat u Alžiru napuštanjem te teritorije i uopšte raspuštanjem francuskog kolonijalnog carstva. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO, posebno sa SAD, u težnji da povrati uticaj Francuske u Evropi. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju senata 1969. se povukao s položaja. Dela: "Ratni memoari", "Memoari nade".

1971 - Predstavnici Kine prvi put su se pojavili u Ujedinjenim nacijama. Do tada Kinu je predstavljao Tajvan, kao nacionalistička Kina (nekomunistička).

1985 - Ruski velemajstor Gari Kasparov postao je s 23 godine najmlađi svetski prvak u istoriji šaha. U meču za titulu pobedio je ruskog velemajstora Anatolija Karpova rezultatom 13:11.

1989 - Počelo je rušenje Berlinskog zida, koji je 28 godina bio simbol nemačke i evropske podvojenosti. Tim potezom novog rukovodstva Istočne Nemačke započet je lanac događaja koji su u oktobru 1990. omogućili ujedinjenje Nemačke. Gradnja zida započeta je 13. avgusta 1961. prema ideji sovjetskog lidera Nikite Hruščova.

1991 - Održan je plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini na kojem se za ostajanje u Jugoslaviji izjasnila ogromna većina Srba - gotovo 1,3 miliona.

1991 - Umro je francuski pevač i glumac italijanskog porekla Iv Montan, koji je svetsku slavu postigao filmom "Nadnica za strah". Ostali filmovi: "Vrata noći", "Heroji su umorni", "Veštice iz Salema", "Veliki plavi put", "Volite li Bramsa", "Hajde da se volimo", "Z", "Priznanje".

1993 - Hrvatske jedinice su salvama topovskih granata oborile u Neretvu Stari most u Mostaru, sagrađen 1566.

1995 - Predsednik Rusije Boris Jeljcin stavio je veto na zakon o jednostranom ukidanju sankcija Jugoslaviji, izglasan prethodnog meseca u oba doma ruske skupštine (Dume).

1995 - Predsednik Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat prvi put je posetio Izrael, otišavši u porodičnu kuću četiri dana ranije ubijenog izraelskog premijera Jicaka Rabina, čijoj je udovici izrazio saučešće.

1996 - Predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić smenila je načelnika Glavnog štaba Vojske RS generala Ratka Mladića.

2002 - Izraelske snage likvidirale su u gradu Dženin na Zapadnoj obali vođu vojnog krila terorističkog "Islamskog džihada" Ijada Savalhu.

2003 - Islamski terorista samoubica ubio je u stambenoj četvrti u Rijadu 18 ljudi, uljučujući petoro dece.

2005 - Umro je bivši indijski predsednik Kočeril Raman Narajanan, prvi pripadnik kaste "nedodirljivih", najnižeg sloja mindijskog kastinskog društvenog sistema, koji je dospeo do položaja šefa države.

2005 - U samoubilačkim bombaškim napadima na hotele "Hajat", "Radison" i "Dejs in" u glavnom gradu Jordana, Amanu, poginulo je najmanje 57, a ranjeno oko sto osoba. Najviše žrtava bilo je u "Radisonu", gde je bombaš uleteo među svatove. Al kaida u Iraku preuzela je odgovornost za ove napade.

2006 - U vazdušnom napadu snaga NATO-a u provinciji Kandahar, na jugu Avganistana, poginulo je 28 talibanskih ekstremista.

2006 - Umro je Markus Volf "Miša", dugogodišnji šef ŠTAZI - tajne službe Ministarstva za državnu sigurnost Istočne Nemačke. Volf je važio za ključnu figuru Hladnog rata, a posle nemačkog ujedinjenja, za sivu eminenciju sveta špijnaže i osobu sa vrha liste protiv kojih se vodila istraga. Bio je 30 godina šef istočno-nemačke obaveštajne mreže u inostranstvu. Zahvaljujući njemu nemački kancelar Vili Brant bio je primoran da podnese ostavku. Bio je poznat kao "čovek bez lica", pošto je samo jednom fotografisan i to 1978. u Stokholmu, do tada su ga njegovi neprijatelji znali samo preko jedne fotografije iz 1959. Rođen je 1923. kao sin jevrejskog lekara i dramaturga. Prve godine života je proveo u Štutgartu, a detinjstvo u Švajcarskoj i Sovjetskom Savezu. Izvesno vreme je radio i kao novinar.

2006 - Vojska Šri Lanke je nedaleko od severne obale te ostrvske zemlje u Indijskom okeanu potopila 22 broda pobunjenih Tamilskih tigrova, optuživši pobunjenike da su pokušali da potope jedan civilni brod sa 300 putnika. Tamilski tigrovi se od 1983. bore za autonomiju na istoku i severu Šri Lanke, gde živi tamilska etnička grupa. U sukobima pobunjenika i snaga vlade u Kolombu do 2006. poginulo je više od 60.000 osoba.

2014 - Preminuo je Nikola Simić, glumac. U rodnom Beogradu diplomirao je glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju. Prvu ulogu dobio je kao student 1957. u Jugoslovenskom dramskom (JDP), čiji je stalni član postao 1959. i u kome je igrao do kraja karijere. U najdugovečnijoj predstavi "Buba u uhu" Žorža Fejdoa, Simić je igrao više od 1.600 puta, pred milion gledalaca, bez prekida duže od 4 decenije. Posebno je upamćen po filmskim ulogama, poput Mite Pantića u filmskom serijalu "Tesna koža" (1982 - 1991), ali i po sinhronizacijama crtanih filmova na srpski, gde je glas "pozajmljivao" Dušku Dugoušku i drugim crtanim junacima.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading