Antarktik
Youtube/Printscreen
Antarktik

Youtube/Printscreen

Antarktik, Foto: Youtube/Printscreen

Tačnije, polje ekstremno niskog pritiska iznad Severnog pola povuklo je mlaznu struju ka severu, ojačavajući njeno delovanje protiv brzih vetrova koji stalno kruže u polarnim oblastima. Kao posledica toga nastala je čvrsta barijera, koja je zadržala hladnoću u mestu.

Ukoliko se ovakav trend nastavi do 29. februara, kada se, sa aspekta meteorologa, završava zima, biće to rekordno topla zima poslednjih 141 godinu.

Iako polje pritiska u atmosferi na Arktiku, tzv. arktička oscilacija, obično osciluje između niskog i visokog pritiska, ojačavajući, odnosno slabeći okolne polarne vetrove, meteorolozi kažu da se retko događa da bude tako jaka, te da retko traje toliko dugo.

Kad Sunce zađe na Arktiku i Severni pol obavije tama, širom regiona stvara se dubok rezervoar ledenog vazduha. Polje pritiska neposredno iznad pola osciluje između visokog i niskog pritiska, jačajući, odnosno slabeći okolne polarne vetrove, a kada su ti vetrovi najslabiji, hladnoća “pobegne”.

- Ove godine, to se nije desilo. Desetog februara arktička oscilacija dostigla je rekordni intenzitet i verovatno će nastaviti da jača i narednih nekoliko dana - objašnjava Krejg Log, meteorolog iz američke Nacionalne meteorološke službe.

Služba prognozira da će temperature u februaru biti niže od prosečnih za taj mesec, ali da će se živa u termometru još jednom popeti do natprosečnih vrednosti, počevši od 22. februara, a takav trend će se nastaviti još nedelju dana.

Nova istraživanja će pokazati šta je uzrok ove pojave i da li je neposredno povezana s klimatskim promenama, budući da za sobom imamo četiri najtoplija januara zaredom, piše "Blumberg".

Jedina pozitivna strana tople zime jeste u tome što je omogućila Arktiku da povrati deo morskog ledenog pokrivača, koji se istanjio poslednjih godina, kažu stručnjaci.