Ova pojava je sve češća kod mlađe populacije: Otkrivamo vam koje su to prevencije i kako ga prepoznati pre nego što bude kasno!
Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta u zemljama širom sveta i drugi uzrok smrti, a doživljava ga svaka šesta osoba u dobi između 15 i 60 godina.
Srećom, to se može sprečiti pravilnom prevencijom ili barem znatno smanjenim rizikom.
Pušenje negativno utiče na elastičnost krvnih sudova koji postaju ukočeni, a istovremeno ova loša navika povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka i utiče na razvoj hipertenzije, koja je najznačajniji faktor rizika za moždani udar. Šteta nastala na ovaj način, međutim, može se popraviti, čak i ako imate dugo nikotinsko iskustvo. Mnoga istraživanja su pokazala da se nakon prestanka pušenja rizik smanjuje i vraća na nivo nepušača za oko pet do 10 godina. Čak i ljudi koji prestanu sa ovom lošom navikom u šezdesetim ili sedamdesetim godinama mogu smanjiti probleme sa krvnim sudovima, naglašava express.24sata.hr.
2. Obratite pažnju na potrošnju kalorija
3. Ne odustajte od vežbanja
Ako ste planirali da svakodnevno hodate trideset minuta, a onda zbog obaveza ne možete nekoliko dana posvetiti ovoj aktivnosti, ne odustajte od prvobitnih planova. Nekoliko dana pauze neće umanjiti korist koja je urađena do sada.
4. Ograničite unos soli
Kada smanjite unos soli, smanjiće se i efekat drugog najvećeg faktora rizika za moždani udar. Podsećamo vas da začinite jela uz pomoć bilja, začina ili bibera. Imajte na umu da je hleb najveći izvor soli u ishrani, pa vam stručnjaci savetuju da ga ne kupujete, već da mešate domaće. Tek tada ćete moći da kontrolišete koliko je soli zapravo u svakoj kriški.
Studije su pokazale da gojaznost povećava rizik od moždanog udara jer povećava šanse za stvaranje krvnih ugrušaka za čak 64 procenta. Izbegavanje masne hrane, konzumiranje više vlakana i pet porcija voća i povrća značajno smanjuje ovaj rizik. Doručak će se osećati bolje i zdravije, a tokom dana ćete prestati da se zavaravate grickalicama. Dopunite porciju žitarica ili kaše sa voćem, što će vam olakšati konzumaciju potrebnih pet „zelenih“ obroka. Ako želite da smršate, dovoljno je smanjiti redovne porcije za 20 procenata i u tome ostati dosledni.
6. Ograničite unos alkohola
Alkohol može značajno povisiti krvni pritisak, što je takođe jedan od faktora rizika za moždani udar. Da bi se smanjio, dnevni unos alkohola ne sme biti veći od dva pića za muškarce i najviše jedno za žene. Pored toga, obavezno pijte dovoljno tečnosti pre nego što počnete da pijete, kako ne biste utolili žeđ alkoholom.
7. Kontrolišite krvni pritisak
Veća je verovatnoća da će žene kontrolisati krvni pritisak jer uzimanje kontracepcijskih pilula, trudnoće ili hormonske zamene tokom menopauze može uticati na ovaj vitalni parametar. Međutim, muškarci do 60. godine uglavnom ne osećaju nelagodu zbog promena pritiska, posebno zato što povišene vrednosti često sa sobom ne donose nikakve simptome. Da biste na vreme uočili hipertenziju, najbolje je svakih nekoliko nedelja proveravati krvni pritisak kod lekara ili kod kuće.
8. Stres i depresija
Iako veza između stresa, depresije i moždanog udara još nije u potpunosti definisana, primećeno je da ovi uslovi mogu biti pokretači za otkrivanje rizika od oštećenja mozga. Otkriveno je da depresivni ljudi duplo češće doživljavaju moždani udar. Obavezno posetite lekara ako patite od drugih bolesti, poput koronarne bolesti, dijabetesa, visokog holesterola ili srčane aritmije.
Simptomi
Na kraju vam donosimo listu simptoma moždanog udara, kako biste na vreme mogli da reagujete ako primetite bilo koji od njih: slabost motoričkih funkcija ili utrnulost jedne polovine lica ili tela; iznenadni početak vrtoglavice; nemogućnost hodanja i stajanja; nagon za povraćanjem ili povraćanjem koje se pogoršava promenom položaja glave i tela ili nakon fizičkog napora; iznenadne glavobolje, koje počinju najčešće na potiljku; slabost određenih delova tela; izmenjeno stanje svesti; produženo štucanje (češće kod žena); poteškoće u izgovoru određenih reči, nemogućnost govora ili nerazumevanje tuđeg govora; poremećaj vida, pojava dvostrukih slika, potpuni gubitak vida na jednom ili oba oka i suženje vidnog polja.