Mapa
Facebook
Mapa, Foto: Facebook

Bilo je to 1642. godine, a Abel Tasman je bio u misiji. Iskusni holandski mornar, koji je imao blistave brkove, čupavu bradicu i sklonost gruboj pravdi - kasnije je pokušao da obesi deo svoje posade na pijani hir - bio je uveren u postojanje ogromnog kontinenta na južnoj hemisferi i bio je rešen da ga nađe.

U to vreme ovaj deo Zemljine kugle bio je još uvek u velikoj meri misteriozan za Evropljane, ali oni su nepokolebljivo verovali da tamo mora postojati velika kopnena masa - preventivno nazvana Terra Australis - kako bi se uravnotežio njihov vlastiti kontinent na severu. Fiksacija datira iz antičkog rimskog doba, ali tek sada će biti testirana.

I tako je 14. avgusta Tasman isplovio iz baze svoje kompanije u Džakarti, Indonezija, sa dva mala broda i krenuo na zapad, pa na jug, pa na istok, da bi na kraju završio na Južnom ostrvu Novog Zelanda. Njegov prvi susret sa lokalnim narodom Maori nije dobro prošao: drugog dana nekoliko je veslalo na kanuu koji su prenosili poruke između holandskih brodova. Četvoro Evropljana je umrlo. Kasnije su Evropljani ispalili top na još 11 kanua.

I to je bio kraj njegove misije - Tasman je sudbinsku lokaciju nazvao Moordenaers (Murderers) Bai, sa malo osećaja ironije, i otplovio kući nekoliko nedelja kasnije, a da nije ni zakoračio na ovu novu zemlju. Iako je verovao da je zaista otkrio veliki južni kontinent , očigledno je da je to bila komercijalna utopija koju je on zamislio. Nije se vratio.

(U to vreme za Australiju je već bilo poznato, ali Evropljani su mislili da to nije legendarni kontinent koji su tražili . Kasnije je ime dobio po Terra Australis kada su se predomislili ).

Tasman nije znao, sve vreme je bio u pravu. Nedostajao je kontinent.

2017. godine grupa geologa našla se na naslovima kada su objavili svoje otkriće Zelandije - Te Riu-a-Maui na jeziku maori. Ogroman kontinent od 4,9 miliona kvadratnih kilometara od 1,89 miliona kvadratnih kilometara približno je šest puta veći od Madagaskara.

Iako su svetske enciklopedije, mape i pretraživači bili ubedljivi da već neko vreme postoji samo sedam kontinenata, tim je samouvereno obavestio svet da to nije u redu. Napokon ih je osam - a najnoviji dodatak obara sve rekorde, kao najmanji, najtanji i najmlađi na svetu. Caka je u tome što je 94% pod vodom, a samo se šačica ostrva, poput Novog Zelanda, izvlači iz njegovih okeanskih dubina. Sve vreme se skrivalo na vidiku.

„Ovo je primer kako nešto vrlo očigledno može potrajati dok se ne otkrije“, kaže Andi Tulloch, geolog sa novozelandskog Krunskog istraživačkog instituta GNS ​​Science, koji je bio deo tima koji je otkrio Zealandia.

Ali ovo je samo početak. Četiri godine i kontinent je zagonetan kao i uvek, njegove tajne ljubomorno se čuvaju ispod vode od 6.560 ft (2km). Kako je nastao? Šta je tamo nekada živelo? I koliko je dugo bilo pod vodom?

BONUS VIDEO
Snimak predsednika Vučića postao hit u Kini