Aljbin Kurti i Vjosa Osmani
EPA
Aljbin Kurti i Vjosa Osmani

EPA

Aljbin Kurti i Vjosa Osmani, Foto: EPA

Predsednica i premijer privremenih prištinskih institucija u pismu, takođe, tvrde da je "obaveza" Srpske pravoslavne crkve da prizna nezavisnost takozvanog Kosova i, štaviše, da je to "preduslov" da bi mogla da uživa svoja prava.

U pismu Osmanijeve i Kurtija, za izveštaj se kaže da je "netačan, pristrasan i neprihvatljiv", prenosi Ekonomija Onlajn. Pan-evropska federacija za očuvanje kulturnog nasleđa "Evropa Nostra" svrstala je srpski manastir Visoki Dečani na listu sedam najugroženijih kulturnih lokaliteta u Evropi u 2021. godini.

Kako je izjavio izvršni potpredsednik Evropa Nostre Gaj Klaus, cilj liste je da alarmira zbog zbog ozbiljnih pretnji sa kojima se suočavaju te lokacije.

Monah i dečak, Visoki Dečani

EPA/VALDRIN XHEMAJ

Monah i dečak, Visoki Dečani, Foto: EPA/VALDRIN XHEMAJ

Osmanijeva i Kurti u pismu tvrde da vlasti u Prištini "nastavljaju da neguju međuversku harmoniju", kao i da tamošnje bezbednosne institucije, u saradnji sa međunarodnim mirovnim snagama, "godinama pružaju zaštitu pravoslavnim crkvama na Kosovu i Metohiji".

Oni iznose stav da je obaveza Srpske pravoslavne crkve da prizna nezavisnost tzv. Kosova, i da je srpska crkva po Ahtisarijevom planu "dobila prava, a da odbacuje odgovornost".

"Dakle, ona uživa sve garancije i privilegije koje proizilaze iz Ahtisarijevog paketa i Ustava Kosova, ali odbija da prizna državu Kosovo, što je preduslov za uživanje njenih prava", kažu Osmanijeva i Kurti.

Oni takođe smatraju da manastir Visoki Dečani ne bi trebalo da ima bilo kakvu vezu sa dijalogom Beograda i Prištine, jer su, prema njihovom mišljenju, za Prištinu status, garancije, prava i obaveze Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji "konačno definisani" Ahtisarijevim planom i uključeni u Ustav tzv. Kosova.

Visoki Dečani

EPA/VALDRIN XHEMAJ

Visoki Dečani, Foto: EPA/VALDRIN XHEMAJ

Predsednica i premijer privremenih prištinskih institucija ocenjuju da stavljanje Visokih Dečana na tu listu "ne sledi profesionalnu argumentaciju" i da je "politički i propagandno opterećen, uz nedostatak pouzdanih izvora".

Visoki Decani, manastir Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, sagrađen u 14. veku, od juna 1999. godine se nalazi pod zaštitom snaga KFOR-a iz bezbednosnih razloga. "Evropa nostra" napominje da se manastir, sa svojom posebnom zaštićenom zonom, suočava i sa stalnim rizicima neprimernog lokalnog razvoja, čime se krši vladavina zakona, ocenila je "Evropa nostra".

U izveštaju se podseća da su Visoki Dečani uvršteni u listu svetske baštine 2004. godine, a da su 2006. taj status dobila još tri manastira Srpske pravoslavne crkve na Kosovu - Gračanica, Pećka Patrijaršija i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu. Iste godine ta četiri verska objekta su uvrštena i na UNESKO-vu listu ugrožene svetske kulturne baštine.