Međutim, u Srbiji postoje naslednici koje zakon posebno štiti, čak i kada ih pokojnik nije naveo u testamentu.

Među njima je i bračni drug.

To znači da žena kojoj muž testamentom nije ostavio ništa ne mora automatski da ostane bez nasledstva. Ona, pod zakonskim uslovima, ima pravo na nužni deo.

Supruga je nužni naslednik

Zakon o nasleđivanju bračnog druga svrstava među nužne naslednike.

To znači da ostavilac ne može jednostavno testamentom da joj oduzme zakonom garantovani minimum nasledstva.

Za bračnog druga i potomke nužni deo iznosi polovinu onoga što bi dobili da se nasleđuje po zakonu.

Drugim rečima, prvo se utvrđuje koliko bi supruga dobila da testament ne postoji, a zatim se od tog iznosa računa njen nužni deo.

Ako pokojni muž ima decu

U prvom naslednom redu nalaze se deca i bračni drug.

Oni po pravilu nasleđuju na jednake delove.

Na primer, ako iza muškarca ostanu supruga i dvoje dece, a zaostavština vredi 90.000 evra, bez testamenta bi svako dobio po 30.000 evra.

Ako je muž testamentom sve ostavio nekom drugom, suprugin nužni deo bi, po pravilu, iznosio polovinu njenog zakonskog dela – odnosno 15.000 evra.

Isto pravilo važi i za decu, jer su i ona nužni naslednici.

A šta ako nema dece?

Tada se situacija menja.

Ako pokojnik nema potomstvo, bračni drug ne nasleđuje u prvom naslednom redu, već prelazi u drugi nasledni red, zajedno sa roditeljima ostavioca i njihovim potomcima.

Po zakonu, u tom slučaju bračnom drugu pripada polovina zaostavštine, dok druga polovina pripada roditeljima.

Ako, na primer, iza pokojnika ostanu supruga i oba roditelja, supruga bi po zakonskom nasleđivanju dobila polovinu, a roditelji bi podelili drugu polovinu.

Njen nužni deo tada iznosi polovinu njenog zakonskog dela – dakle četvrtinu ukupne zaostavštine.

Ne računa se samo ono što piše u testamentu

Kod obračuna nužnog dela ne gleda se samo imovina koju je pokojnik naveo u testamentu.

Najpre se utvrđuje vrednost zaostavštine, a u obračun mogu ulaziti imovina, testamentarna raspolaganja i određeni pokloni, dok se od vrednosti oduzimaju dugovi i određeni troškovi.

Zbog toga se konačan iznos nužnog dela ne može pouzdano odrediti samo na osnovu pitanja „šta piše u testamentu“.

Šta ako je sve ostavljeno drugoj osobi?

Ako je, na primer, muž testamentom stan ostavio bratu, prijatelju ili drugoj osobi, a time je povređen nužni deo supruge, ona može zahtevati zaštitu svog prava.

Zakon predviđa mogućnost da se testamentarna raspolaganja smanje kako bi se namirio nužni deo. Rok za zahtev za smanjenje zaveštajnih raspolaganja je tri godine od proglašenja testamenta, piše Mondo.

Postoji još jedna važna stvar

Nije svaka imovina koju su supružnici imali tokom braka automatski deo ostavine pokojnog muža.

Pre podele nasledstva prvo se utvrđuje šta je zaista pripadalo pokojniku, odnosno šta ulazi u njegovu zaostavštinu.

Tek nakon toga može da se računa koliko pripada naslednicima.

Zato kod većih nekretnina, ušteđevine ili druge vredne imovine nije dovoljno samo pogledati testament – potrebno je utvrditi i poreklo i pravni status imovine.

Testament ne znači da supruga ostaje bez svega

Najvažnije je da se zapamti jedno: to što supruga nije navedena u testamentu ne znači automatski da nema nikakvo pravo na nasledstvo.

Bračni drug je zakonom zaštićen kao nužni naslednik, a njegov minimalni nasledni deo zavisi od toga ko još nasleđuje pokojnika.

Zato se u svakom konkretnom slučaju prvo utvrđuje krug naslednika, vrednost zaostavštine i eventualni dugovi, pa se tek onda računa nužni deo.