Posla ima na sve strane, ali se do zaposlenja ne dolazi jednako lako u svakom zanimanju. Dok pojedini poslodavci teško pronalaze radnike koji mogu odmah da se uključe u posao, za druga radna mesta konkurencija među kandidatima je veća. Nacionalna služba za zapošljavanje zato sve veći značaj daje povezivanju potreba kompanija sa znanjem, iskustvom i potencijalom ljudi koji traže posao.

Kako je za emisiju „Jutro je“ Prvog programa Radio Beograda rekao Srđan Andrijanić iz Nacionalne službe za zapošljavanje, mogućnosti za zaposlenje postoje za one koji su spremni da rade i aktivno traže priliku.

„Posla ima. Za onog ko hoće da radi i ko želi da radi, uvek će se naći posao“, poručio je Andrijanić.

Od prvog razgovora do konkretnog zaposlenja

Kandidat koji se obrati Nacionalnoj službi za zapošljavanje ne dobija isti plan kao svi ostali. Prvi korak je razgovor sa savetnikom, tokom kojeg se sagledavaju obrazovanje, prethodno iskustvo, znanja, veštine i interesovanja osobe koja traži posao.

Na osnovu tih informacija pravi se individualni plan aktivnosti. U zavisnosti od potreba kandidata, to može da znači pomoć u traženju zaposlenja, uključivanje u obuku za aktivno traženje posla, dodatno obrazovanje ili program namenjen budućim preduzetnicima.

Iz NSZ-a kandidatima preporučuju da savetniku predstave što potpuniju sliku o svojim sposobnostima. Što je jasnije šta osoba zna i može da radi, lakše je pronaći odgovarajuću priliku i usmeriti je ka poslodavcima kojima su takvi radnici potrebni.

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje trenutno se nalazi 331.000 nezaposlenih lica. Oko 18 odsto, odnosno nešto više od 59.000, čine mladi do 30 godina.

Kada je reč o otvorenim pozicijama, mladi su tokom prethodne godine mogli da konkurišu za više od 56.000 radnih mesta, dok je ove godine do sada dostupno više od 27.000 pozicija.

Ova zanimanja poslodavci najviše traže

Jedan od problema na tržištu rada nastaje kada kompaniji treba radnik koji može odmah da preuzme posao, dok kandidat tek treba da stekne praktično iskustvo. To se posebno može odraziti na mlade koji izlaze iz obrazovnog sistema bez prethodnog rada u struci.

Ipak, formalna diploma nije jedino što poslodavci gledaju. Spremnost na učenje, praktične veštine i sposobnost prilagođavanja zahtevima radnog mesta sve češće imaju važnu ulogu pri izboru kandidata.

„Generalno, poslodavci bi uvek želeli osobu koja je spremna i sposobna da odmah radi, da odmah uđe u posao“, objasnio je Andrijanić.

Prema navodima NSZ-a, među zanimanjima za kojima su trenutno posebno izražene potrebe nalaze se lekari specijalisti i medicinsko osoblje, vozači teretnih vozila i autobusa, kao i različiti građevinski radnici.

Tokom građevinske sezone traženi su, između ostalih, zidari, tesari i zavarivači. Potreba postoji i za magacionerima, operaterima na CNC mašinama i radnicima u proizvodnji.

Koje veštine mogu da naprave razliku

Pored stručnog znanja, poslodavci od kandidata očekuju i određeni nivo opštih veština. Poznavanje najmanje jednog stranog jezika, osnovni rad na računaru i korišćenje programa kao što su Word i Excel mogu biti značajni pri zapošljavanju.

Važne su i veštine koje nisu vezane za jedan konkretan program ili zanimanje. Timski rad, komunikacija i sposobnost rešavanja problema mogu biti presudni u situacijama kada više kandidata ispunjava osnovne uslove za isto radno mesto.

To znači da kandidat ne mora da ima savršenu biografiju da bi bio zanimljiv poslodavcu. Dodatno znanje, spremnost da se usavršava i sposobnost da pokaže šta konkretno može da uradi mogu biti važna prednost.

Obuke i programi kao put do iskustva

NSZ kroz različite mere pokušava da smanji razliku između znanja sa kojim kandidat dolazi na tržište rada i onoga što poslodavac očekuje od budućeg zaposlenog.

Jedna od mogućnosti je stručna praksa, kroz koju kandidati mogu da steknu praktična znanja i veštine za konkretan posao bez zasnivanja radnog odnosa. Za ovu meru predviđena je finansijska podrška NSZ-a od 50.000 dinara mesečno za lica sa srednjim obrazovanjem i 55.000 dinara za lica sa visokim obrazovanjem, u trajanju do 12 meseci.

Kod pripravništva se zasniva radni odnos, dok NSZ poslodavcu obezbeđuje minimalnu neto zaradu sa pripadajućim porezima i doprinosima, uvećanu za 20 odsto.

Posebna pažnja posvećena je mladima i preduzetništvu. Za pojedine programe poslodavcima se odobravaju sredstva od 200.000 do više od 300.000 dinara, u zavisnosti od razvijenosti lokalne samouprave. Postoje i programi podrške za pokretanje sopstvenog posla, uz iznose od 320.000 do 400.000 dinara.

Traženje posla zahteva kontinuitet

Za ljude koji mesecima bez uspeha šalju prijave, najvažnije je da potraga ne bude povremena aktivnost. Iz NSZ-a ukazuju da traženje zaposlenja treba shvatiti ozbiljno i sistematično, gotovo kao posao sa punim radnim vremenom.

„Moje još starije kolege bi rekli da je traženje posla posao sa punim radnim vremenom. Znači, strpljenje. Nema euforije. Mora se biti strpljiv, raditi na svojoj biografiji“, rekao je Andrijanić.

Ako određena kvalifikacija ne donosi rezultate, kandidat može da proširi potragu i istraži koje kompanije imaju potrebu za njegovim profilom. Istovremeno, dodatne veštine mogu otvoriti nova vrata.

Brže kucanje, strani jezici, digitalni alati i druga praktična znanja mogu povećati broj poslova za koje kandidat može da konkuriše. Posebno zbog razvoja novih tehnologija i veštačke inteligencije, zahtevi na tržištu rada se menjaju, pa kontinuirano usavršavanje postaje važan deo potrage za zaposlenjem, piše Mondo.