Donald Tramp
Tanjug
Donald Tramp

Tanjug

Foto: Tanjug

Lečenje Donalda Trampa je jedna od glavnih tema u medijima već danima. Jer, ko će dobiti najproverenije lekove ako ne on.

Na listi lekova se nalaze dva koja su dostupna i u Srbiji, jedan je remdesivir, antivirusni l, a drugi deksametazon, generički kortikosteroid koji je prvi put predstavljen 1950-ih.

IMA LI LEKA ZA FARMACEUTSKU POHLEPU?

 

Prema jednoj studiji, monoklonski tretmani antitelima odobreni tokom poslednjih 20 godina koštaju u proseku 96.731 dolara. Trampov tretman verovatno je koštao i više od toga, jer je uzeo oko tri doze, prenosi Rojters.

“REGN-COV2 je kombinacija dva monoklonska antitela (REGN10933 i REGN10987) i dizajniran je posebno za blokiranje infektivnosti SARS-CoV-2, virusa koji prouzrokuje kovid-1”, navodi se u izjavi kompanije “Regeneron”.

“Kada pogledate potencijalnu korist naspram rizika, nedostaci su ovde vrlo niski jer nismo uočili bilo kakve probleme kada je u pitanju bezbednost”, rekao je izvršni direktor Regenerona, dr Leonard Šlajfer za Si En En prošle nedelje nakon što je Tramp primio dozu od osam grama tretmana koji uključuje dve projektovane verzije proteina imunog sistema.

Rani podaci iz ispitivanja lečenja antitelima objavljeni prošle nedelje pokazali su da je delovalo prilično sigurno sa malo neželjenih efekata.

Matične ćelije
Treći lek koji je bio uključen u terapiju Donalda Trampa je koktel monoklonskih antitela koji je razvio “Regeneron” i još je u fazi testiranja.

Ova terapija nije dostupna javnosti i možda nikada neće biti odobrena, kako piše Rojters obični Amerikanci ne mogu da joj pristupe. Ova klasa lekova je izuzetno sigurna klasa”, rekao je dr Šlajfer.

Matične ćelije korišćene za razvoj leka poznate su kao HEК-293T ćelije koje se koriste u laboratorijama. Te ćelije su prvobitno razvijene iz bubrega embriona nakon abortusa izvedenog u Holandiji sedamdesetih godina.

- HEK-293T ćelijske linije koje su danas dostupne ne smatraju se fetalnim tkivom, a mi inače nismo koristili fetalno tkivo - rekla je portparolka “Regenerona” Aleksandra Bouvi za Si En En, pokušavajući da objasni da današnji lek nema veze sa embrionima i abortusom, već da je linija ćelija HEК-293T “ovekovečena“, što znači da se one danas razvijaju u laboratoriji. Prema tome, kompanija ne smatra ćelije “tkivom“.

Lekovi

Associated Press

Foto: Associated Press

Farmaceutske kompanije u trci

O lečenju antitelima, pre nekoliko dana pričao je i dr Antoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti i član radne grupe za koronavirus, kada je rekao da će ova terapija biti od ključne važnosti u borbi protiv COVID-19.

“Sada imamo veliku akciju na programu za razvijanje monoklonskih antitela, rekonvalescentne plazme i hiperimunog globulina. Sva su zasnovana na istom principu upotrebe antitela koja su usmerena protiv virusa ili za profilaksu ili za lečenje”, rekao je Fauči rekao je u intervjuu za “JAMA” i dodao:

Trenutno postoji najmanje 102 tretmana antitelima za COVID-19 u oni su u različitim fazama razvoja, kaže Dejvid Tomas, potpredsednik odeljenja za industrijska istraživanja u BIO, trgovinskom udruženju koje predstavlja biotehnološku industriju, prenosi Si En En.

Tomas radi istraživanja koja idu u program praćenja terapijskog razvoja COVID-19 njegove organizacije.

Rekao je da je toliko tretmana u razvoju da ih je teško sve ispratit.

“Nikada nisam video da se nešto ovako brzo razvija, a radio sam na različitim terapijama, od Alchajmerove bolesti do karcinoma, ovo je neverovatno”, rekao je Tomas za Si En En i dodao da da su neke terapije osmišljene za lečenje sekundarnih efekata COVID-19, kao što je upala.

Četiri tretmana monoklonskim antitelima napravljena za lečenje i verovatno i za sprečavanje infekcije COVID-19 u junu su prošla na ljudskim ispitivanjima.

matične ćelije

Profimedia.rs

Farmaceutski gigant “Eli Lilli“ sa sedištem u Indianapolisu ima dva. Jedan je razvijen u saradnji sa kompanijom “AbCellera”, biotehnološkom kompanijom sa sedištem u Kanadi. Druga je razvijena sa “Junshi Biosciences”.

Antitelo koje je “Eli Lilli” razvila sa “AbCellerom” pod nazivom LI-CoV555 sada je u fazi 2 kliničkog ispitivanja na hospitalizovanim pacijentima.

Ova studija trenutno upisuje pacijente. “Eli Lilli” je rekla da će u budućnosti takođe testirati dodatna antitela i eksperimentisti sa različitim kombinacijama da bi se videlo koje najbolje rade.

Takođe postoji još jedan napor kompanije “Tichan”, biotehničke kompanije sa sedištem u Singapuru, koja je pokrenula kliničko ispitivanje faze 1 na tamošnjim hospitalizovanim pacijentima.