španska groznica
Wikipedia
španska groznica

Wikipedia

Foto: Wikipedia

Pre sto godina, nakon završetka Prvog svetskog rata, čovečanstvo nije ni slutilo da će susresti sa još većim zlom, nevidljivim neprijateljem koji će odneti milione života.

Nastala je pandemija, poznata kao "španska groznica" koja je nemilosrdno brojala svoje žrtve. Bila je jedna od najsmrtonosnijih pandemija u istoriji čovečanstva, a odnela je pet puta više života nego tokom rata.

Smatra se da je nastala u vojničkim kampovima koji su oskudevali uslovima za higijenu.

Tačan broj žrtava koje je odnela se ne zna sa sigurnošću, ali smatra se da je stradalo između 50 do 100 miliona ljudi.

Simptomi španske groznice bili su veliki osećaj slabosti i umora par sati nakon stupanja pravih simptoma, a to su groznica, glavobolja i koža koja poprima modru boju. Suvi kašalj je do te mere bio izražen da su neki pacijenti od njega pokidali trbušne mišiće. Mnoge su žrtve umirale i samo nakon nekoliko sati, a svojstveno je bilo da iskašljavaju krv i da im pena ide na usta. Neki su krvarili i na nos.

Mere prevencije koje su tada bile uvedene u čitavom svetu zbog rapidnog širenja ovog virusa, jesu zabrana okupljanja, zatvaranje škola, pozorišta, ali i zabrana kašljanja i pljuvanja na javnom mestu.

Pandemija se širila u tri faze, odnosno perioda i nije štedela ni jedan grad, ni jednu državu.

Ipak, nekoliko kilometara od najpogođenijih područja, u selu Egegak od ove teške bolesti nije bio zaražen niti jedan stanovnik. Ispostavilo se da je upravnik tog naselja bio izričit u merama prevencije i zabranio kretanje, odnosno izlazak iz kuće svim građanima. 

No, razlika između španskog gripa i korona COVID-19 virusa jeste u tome što je prva bolest odnosila mlade žrtve, dok su stariji bolje podnosili. Smatra se da je uzrok tome što su prethodnom epidemijom koja je harala početkom 19. veka, stekli imunitet.