namirnice, frižider, hrana
youtube.com/printscreen
namirnice, frižider, hrana

youtube.com/printscreen

namirnice, frižider, hrana, Foto: youtube.com/printscreen

Životne navike igraju važnu ulogu kad je u pitanju zdrav i dug život.

Dok smo mladi, ne obraćamo mnogo pažnje na to kakvu hranu jedemo, koliko spavamo, šta sve unosimo u svoj organizam…

Ali, kako starimo, posledice se sve više vide na našem telu.

Ipak, postoje načini kako da zdrav način života postane vaša svakodnevnica.

Jedno istraživanje sa Harvarda otkrilo je da je oko 40 odsto preranih smrti moglo da se spreči usvajanjem zdravih životnih navika. Prema podacima stručnjaka iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, među pet vodećih uzroka ovih smrti spadaju bolesti srca, rak, hronične respiratorne bolesti, moždani udar i nenamerne povrede.

Naučnici ističu da zdrave životne navike mogu produžiti životni vek, sprečiti nastanak mnogih bolesti, ali je bitno da počnete na vreme.

Mediteranska ishrana

Ovaj tip ishrane bazira se na velikim količinama voća i povrća, integralnih žitarica, pasulja, oraha, mahunarki, maslinovog ulja i začinskih biljaka. Takođe, riba je neizostavan deo jelovnika barem dva puta nedeljno. Jaja, mleko i mlečni proizvodi se konzumiraju umereno, a slatkiši i crveno meso samo ponekad.

Uz ručak ili večeru se obično popije jedna do dve čaše dobrog crvenog vina. Ovakva ishrana je dobra za zdravlje srca i mozga, smanjuje mogućnost obolevanja od karcinoma, kao i dijabetesa, a predstavlja i dobar način ishrane ako želite da izgubite kilograme.

Brza šetnja

U zdravu ishranu bitno je da imate bilo kakvu vrstu fizičke aktivnosti. To ne mora da bude ništa preterano, dovoljno je da svaki dan uvedete brzu šetnju od po dvadesetak minuta. Šetnja se preporučuje za starije ljude jer tokom nje ne postoji opasnost od povrede, angažuju se sve vrste mišića i povoljno utiče na kardiovaskularni, respiratorni, koštani i mišićni sistem.

trčanje, trka, čovek, sport

Shutterstock

trčanje, trka, čovek, sport, Foto: Shutterstock

Dovoljno sna

Mnogi ljudi snu ne posvećuju dovoljno pažnje. Međutim, san je i te kako bitan za funkcionisanje nervnog sistema. Nedostatak sna može da utiče na probleme sa pamćenjem, koncentracijom, ali i raspoloženjem. Konstantan manjak sna otežava nam obavljanje svakodnevnih poslova, često smo zbog toga rasejani i ne možemo da se skoncentrišemo na posao koji imamo da obavimo.

Zbog toga, potrudite se da svaki dan legnete u isto vreme i da spavate najmanje osam sati dnevno jer je toliko vremena potrebno organizmu da se regeneriše i odmori. Ako imate probleme sa spavanjem, postoje mnogobrojni preparati na bazi biljaka koji povoljno utiču na san, kao što su kapi valerijane, čaj od kamilice, med i mleko…

Manje stresa

Konstantna izloženost stresu svakako će se odraziti na stanje vašeg tela i uma. Osobe koje su pod hroničnim stresom, imaju veće šanse da obole od infarkta, moždanog udara, čira i drugih bolesti. Sam stres ne možemo da eleminišemo, on je deo našeg svakodnevnog života.

Ono što možemo da uradimo, jeste da promenimo odnos prema njemu, odnosno da ga prihvatimo kao deo života, kao i da aktivno rešavamo probleme na koje nailazimo.

Svaki dan, bar po pola sata, radite ono što volite i vaše telo će vam biti zahvalno.