Američka administracija razmatra mogućnost postizanja mirovnog sporazuma koji bi uključivao jednu od najkontroverznijih političkih razmena od početka rata u Ukrajini.

Prema informacijama „Volstrit žurnala“, koje prenosi Večernji list, američki pregovarači razgovarali su tokom prethodnih nekoliko meseci o mogućnosti da Kijev odustane od dela teritorije koju još kontroliše u Donbasu, a da zauzvrat dobije članstvo u NATO-u.

Ideja je posebno iznenađujuća jer se Rusija godinama protivi ulasku Ukrajine u Severnoatlantsku alijansu, dok je i sam Donald Tramp ranije ocenio da je takav scenario neprihvatljiv za Moskvu.

Ipak, izvori upoznati sa diplomatskim razgovorima tvrde da se upravo ta mogućnost našla na stolu tokom više sastanaka američkih, ukrajinskih i evropskih predstavnika.

Kušner i Vitkof razgovarali o dva moguća rešenja

Džared Kušner, zet američkog predsednika, i specijalni izaslanik Stiv Vitkof razgovarali su o ovom predlogu sa evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.

Prema navodima izvora, ideja je razmatrana tokom sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim na vojnom aerodromu u Dablinu, kao i tokom pregovora održanih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Američki predstavnici izneli su dva moguća scenarija.

Prvi podrazumeva povlačenje ukrajinskih snaga sa preostalih teritorija Donbasa koje kontrolišu, uz mogućnost punopravnog članstva Ukrajine u NATO-u.

Drugi scenario predviđa zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta, pri čemu bi deo Donbasa ostao pod ukrajinskom kontrolom.

U tom slučaju Ukrajina bi dobila posebne bezbednosne garancije, zasnovane na međunarodnom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama, a moguće i sa evropskim saveznicima.

Američki zvaničnici naglašavaju da je reč o idejama koje se razmatraju i da bi konačan sporazum morale da prihvate obe zaraćene strane.

Zelenski potvrdio da je Amerika otvorila pitanje Donbasa

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije je potvrdio da su američki predstavnici tokom razgovora postavili pitanje mogućeg odricanja od Donbasa u zamenu za ulazak u NATO.

Prema njegovim rečima, američki pregovarači želeli su da saznaju da li bi Kijev bio spreman da razmotri takvu mogućnost.

– Amerikanci su postavili pitanje: Šta ako Ukrajina uđe u NATO? Da li bi se Ukrajina tada povukla iz Donbasa? – rekao je Zelenski.

On je naglasio da Ukrajina ne pristaje na odricanje od svoje teritorije, ali da je spremna da razgovara o sveobuhvatnom paketu bezbednosnih garancija.

Zelenski je takođe poručio da eventualni sporazum takvog značaja ne bi mogao da bude donet bez izjašnjavanja ukrajinskih građana.

Prema njegovim rečima, konačna odluka o mirovnom sporazumu mogla bi da bude predmet referenduma.

Putin traži mnogo više od povlačenja iz Donbasa

Dok američki pregovarači pokušavaju da pronađu kompromis, Moskva je tokom razgovora u Abu Dabiju iznela zahteve koji se direktno suprotstavljaju mogućnosti ukrajinskog članstva u NATO-u.

Prema dokumentu u koji je „Volstrit žurnal“ imao uvid, Rusija zahteva da Ukrajina iz svog ustava ukloni opredeljenje za pristupanje Alijansi.

Ruski pregovarači takođe insistiraju da NATO ne raspoređuje vojnike i vojnu opremu na ukrajinskoj teritoriji i da se obustave zapadne isporuke oružja Kijevu.

Međutim, ruski zahtevi tu se ne završavaju.

Moskva traži povratak NATO-a na pozicije iz 1997. godine

U nezvaničnom pregovaračkom dokumentu, poznatom kao „non-paper“, Rusija je iznela i šire bezbednosne zahteve.

Prema tim navodima, Moskva traži da NATO povuče svoju vojnu infrastrukturu u istočnoj Evropi na nivo iz 1997. godine, kada su Alijansa i Rusija uspostavile okvir za međusobnu saradnju.

Ruski pregovarači takođe su zatražili uklanjanje raketnih sistema koji mogu da dosegnu rusku teritoriju iz evropskih zemalja i sa Kavkaza.

Među zahtevima je i povlačenje francuskih i britanskih ponuda o proširenju nuklearne zaštite na druge evropske države.

Evropski pregovarači odbacili su ove zahteve, ocenjujući ih kao maksimalističke početne pozicije Moskve, a ne kao realističan predlog konačnog mirovnog sporazuma.

Rusija odbacila čak i delimično članstvo Ukrajine u NATO-u

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov poručio je da Moskva neće prihvatiti ni model koji bi Ukrajini pružio bezbednosne garancije nalik članstvu u NATO-u.

Rjabkov je naglasio da Rusija očekuje trajno odustajanje Kijeva od pristupanja Alijansi.

Njegova izjava pokazuje koliko je velika razlika između predloga koje razmatra Vašington i onoga što je Moskva spremna da prihvati.

Ruska strana insistira na neutralnom statusu Ukrajine, dok Kijev traži garancije koje bi sprečile buduću vojnu intervenciju.

Kušner tvrdi da je Putin otvoren za bezbednosne garancije

Uprkos protivljenju Moskve ukrajinskom članstvu u NATO-u, Džared Kušner izjavio je da je ruska vlada tokom pregovora pokazala određenu spremnost da razmotri posebne bezbednosne garancije za Ukrajinu.

On je nakon razgovora sa evropskim saveznicima u Berlinu rekao da bi takve garancije morale da imaju snažan efekat odvraćanja.

Prema njegovim rečima, njihovo kršenje moralo bi da podrazumeva ozbiljne posledice.

Kušner je dodao da je Donald Tramp otvoren za pružanje takvih garancija.

Ipak, nije precizirano koje bi obaveze Sjedinjene Američke Države preuzele, niti da li bi one odgovarale punopravnom članstvu u NATO-u.

Tramp se javio iz aviona i preneo Putinovu poruku

Tokom povratka sa sastanka sa Vladimirom Putinom i kineskim predsednikom Si Đinpingom, Tramp je telefonom razgovarao sa Kušnerom.

Prema tvrdnjama dve osobe prisutne tokom razgovora, američki predsednik poručio je da je Putin umoran od rata i spreman za postizanje sporazuma.

Tramp se potom uključio u razgovore sa evropskim liderima, među kojima je bio i Zelenski.

On je ocenio da bi okončanje sukoba omogućilo evropskim državama da uštede značajna sredstva koja trenutno izdvajaju za podršku Ukrajini.

Ipak, američki predsednik nije saopštio da je postignut dogovor sa Moskvom.

Makron za razgovore o NATO-u, Merc protiv

Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je nakon sastanka u Berlinu da je došlo vreme za razgovore o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u.

Međutim, evropske države nemaju jedinstven stav o tom pitanju.

Prema izvorima „Volstrit žurnala“, nemačka strana nije bila spremna da nastavi raspravu o pristupanju Kijeva Alijansi.

Navodno je nemački kancelar Fridrih Merc saradnicima rekao da Ukrajina neće postati članica NATO-a za njegovog života.

Takav stav dodatno komplikuje američku ideju, jer je za proširenje Alijanse neophodna saglasnost svih njenih članica.

Hoće li Ukrajina morati da bira između teritorije i bezbednosti?

Američki predlozi otvaraju jedno od najtežih pitanja budućeg mirovnog sporazuma: može li Ukrajina da se odrekne dela teritorije u zamenu za dugoročne bezbednosne garancije?

Kijev strahuje da bi povlačenje sa preostalih položaja u Donbasu omogućilo ruskim snagama da se lakše pripreme za eventualnu novu ofanzivu.

Zelenski je ponovio da Ukrajina neće dobrovoljno prepustiti svoju teritoriju Rusiji.

Sa druge strane, Moskva ne pristaje na članstvo Ukrajine u NATO-u, čak ni u okviru šireg mirovnog dogovora.

Za sada nije poznato koliko ozbiljno Trampova administracija razmatra predlog teritorijalnih ustupaka u zamenu za članstvo u Alijansi.

Takođe nema potvrde da je američki predsednik promenio svoj raniji stav prema ukrajinskom pristupanju NATO-u.

Najvažnije je da nijedan od razmatranih scenarija zasad nije prihvaćen kao konačan sporazum. Razgovori se nastavljaju, dok neslaganja o teritoriji, neutralnosti Ukrajine i budućem položaju NATO-a ostaju najveće prepreke postizanju mira.

Izvor: Večernji list / Volstrit žurnal