Nestašice benzina, koje su počele da se šire još tokom proleća, ponovo su se intenzivirale u avgustu. Ograničenja prodaje uvedena su u najmanje deset ruskih regiona, dok su se u Moskvi i okolini ponovo pojavili dugi redovi na benzinskim pumpama.

Ograničenja stigla i do Moskve

Problem sa snabdevanjem više nije ograničen samo na udaljene regione Rusije. U Moskvi su pojedine benzinske stanice ponovo uvele limite za kupovinu goriva.

Gazprom njeft je, prema dostupnim informacijama, ograničio prodaju benzina na 40 litara po vozilu na automatizovanim stanicama i 60 litara na ostalim pumpama. Rosnjeft je uveo limit od 30 litara po vozilu, dok su i druge kompanije pribegle različitim ograničenjima.

Na pojedinim mestima formirali su se redovi dugački i do jednog kilometra, a neki vozači navode da su morali da obiđu više benzinskih stanica kako bi pronašli gorivo.

Rafinerije pod pritiskom

Jedan od ključnih razloga za nove probleme jeste smanjena prerada nafte nakon ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu.

Ukrajinski udari na rafinerije tokom jula i avgusta ponovo su poremetili proizvodnju, nakon što je situacija krajem jula počela da se stabilizuje. Istovremeno, letnja potražnja i logistički problemi dodatno su opteretili snabdevanje.

Prema podacima koje navode ruski i međunarodni izvori, dostupnost benzina na ruskim pumpama značajno je opala. Podaci servisa GdeBENZ pokazivali su sredinom avgusta da je gorivo bilo dostupno na svega oko 28 odsto benzinskih stanica koje su obuhvaćene njihovim praćenjem.

Moskva počela da uvozi gorivo

Situacija je otišla toliko daleko da je Rusija počela da uvozi derivate iz inostranstva kako bi nadomestila manjak na domaćem tržištu.

Rusija je već primila pošiljku benzina iz Indije od oko 68.000 tona, dok se očekuju i nove isporuke. Istovremeno se gorivo uvozi i iz drugih pravaca, uključujući Belorusiju i Kazahstan.

Za jednu od najvećih svetskih proizvođača i izvoznika energije, ovakav potez predstavlja neuobičajenu situaciju i pokazuje koliko su poremećaji u domaćoj preradi postali ozbiljni.

Vlada pokušava da smiri tržište

Moskva je pokušala da ublaži posledice zabranom izvoza goriva, ublažavanjem pojedinih standarda kvaliteta i povećanjem uvoza naftnih derivata. Međutim, novi problemi sa rafinerijama ponovo su izazvali pritisak na tržište.

Nestašice su tako postale još jedan ekonomski problem sa kojim se Rusija suočava usled rata i napada na energetsku infrastrukturu.

Za sada nije jasno koliko će potrajati nova ograničenja, ali činjenica da su se problemi sa snabdevanjem proširili i na Moskvu pokazuje da posledice poremećaja u rafinerijama sve teže ostaju ograničene na pojedine delove zemlje.

Ključ za okončanje rata?

Prema rečima ekonomskog stručnjaka Širjajeva, ukrajinski napadi na ciljeve unutar Rusije, u čijem su fokusu vojni i civilni objekti, mogli bi ozbiljno uzdrmati rusku privredu i ubrzati kraj rata. Prema njegovim procenama, sukob bi mogao biti okončan u roku od nekoliko nedelja ako bi Zapad podržao Ukrajinu i omogućio joj da udvostruči ili utrostruči intenzitet tih napada.

„Ukrajina bi tako mogla izazvati haos u ruskoj unutrašnjosti i izazvati potpuni gubitak kontrole“, ističe Širjajev.

On smatra da bi nestašica goriva mogla odigrati presudnu ulogu u podrivanju stabilnosti režima Vladimira Putina.

„Ako nestane dizela, ruska železnička mreža u dužini od 6.000 kilometara bi stala. Time bi se mogla prouzrokovati paraliza stotina industrijskih pogona. Bez dizela, desetine hiljada kamiona ne bi mogli saobraćati, hrana ne bi stizala do prodavnica, a poljoprivrednici ne bi mogli obaviti žetvu“, naglasio je on.

Prema proceni Širjajeva, to bi u značajnoj meri moglo ubrzati osujećivanje Putinovih planova za nastavak rata. „Ako Ukrajina uništi kompletnu infrastrukturu za preradu nafte, Putin će ustanoviti da se njegove naredbe ne izvršavaju“, kaže ruski stručnjak. Tada bi, zbog nestašice goriva, sve stalo, piše Deutsche Welle.