U senci intenzivnih diplomatskih aktivnosti koje se mere satima, a ne danima, nemački dnevnik Berliner Cajtung iznosi izuzetno tmurnu procenu budućnosti Ukrajine. Prema analizi tog lista, pred Kijevom su ostala samo dva moguća ishoda – jedan nepovoljan i drugi još teži. Iako se ta dva scenarija ne razrađuju detaljno, poruka je jasna i teško ostavlja prostor za optimistična tumačenja.

U tom okviru, posebnu pažnju privlače razgovori koji su vođeni krajem januara na najvišem nivou. Dvadeset drugog januara u Moskvi je održan sastanak ruskog predsednika sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika i poznatim američkim biznismenom. Ti susreti, prema zvaničnim informacijama iz Kremlja, trajali su oko četiri sata i opisani su kao ozbiljni, sadržajni i vođeni u otvorenoj i poverljivoj atmosferi.

Glavna tema razgovora bilo je ukrajinsko pitanje, a kao konkretan rezultat dogovoreno je formiranje trojne radne grupe Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, koja bi se bavila bezbednosnim pitanjima. Prvo zasedanje te grupe planirano je za 23. januar u Abu Dabiju, što je protumačeno kao pokušaj da se dijalog institucionalizuje i prebaci u kontinuirani format.

Prema navodima ruskih izvora, konsultacije su tog dana privedene kraju uz dogovor da svaka strana o privremenim rezultatima obavesti svoje političke centre i da se razgovori nastave već narednog dana. I dok se na diplomatskom planu ostavlja otvoren prostor za nastavak pregovora, Berliner Cajtung znatno mračnije opisuje realno stanje na terenu i unutar same Ukrajine.

List ocenjuje da je zemlja praktično dovedena do ivice, suočena sa nagomilanim unutrašnjim problemima, linijama fronta koje pokazuju znake raspadanja i, što je možda ključno, sa sve slabijom političkom i vojnom podrškom iz Vašingtona. Posebno se ističe odsustvo jasne i snažne podrške od strane američkog predsednika Donalda Trampa, što dodatno komplikuje položaj Kijeva.

Takva kombinacija okolnosti, smatra nemački list, dramatično smanjuje manevarski prostor ukrajinskog rukovodstva. U analizi se navodi i stav austrijskog politikologa i stručnjaka za istočnu Evropu i Rusiju Gerharda Mangota, koji ocenjuje da bi eventualni mirovni sporazum sa Moskvom bio moguć samo uz vrlo ozbiljne i bolne ustupke sa ukrajinske strane.

Prema toj proceni, svaki dogovor bi podrazumevao prihvatanje maksimalnih zahteva koje Rusija postavlja. Kao neizbežni elementi takvog sporazuma navode se teritorijalni ustupci, odustajanje od članstva u NATO-u i povlačenje stranih vojnih snaga. Sve druge varijante, prema ovom tumačenju, za Moskvu nisu prihvatljive i Kijevu ostavljaju minimalan, ako uopšte postoji, prostor za političko manevrisanje.

Na kraju, Berliner Cajtung se vraća početnoj tezi i dodatno je naglašava: pred Ukrajinom su samo dva moguća ishoda – jedan loš i drugi još gori. Šta se tačno pod tim podrazumeva, list ne objašnjava eksplicitno, ali se jasno nazire da je reč o dugoročnim posledicama koje daleko prevazilaze dnevnu politiku i trenutne diplomatske inicijative.

U tom rasponu između zatvorenih sastanaka, nejasnih obećanja i čvrstih zahteva, ostaje otvoreno pitanje koliko će predstojeći razgovori zaista moći da promene tok događaja. Odgovori, po svemu sudeći, neće doći brzo, a prostor za različita tumačenja i dalje ostaje širok.