korona virus
EPA
korona virus

EPA

korona virus, Foto: EPA

Sara Gilbert, mozak iza vakcine sa Univerziteta Okford, rekla je da veća poteba za putovanjima i povećavanjem populacije veći su rizici od izbijanja zootoničkih infekcija.

Bolesti koje prenose životinje postale su češće poslednjih godina zbog intenzivnog uzgoja mesa i krčenja šuma, koji životinje stavljaju u bližu vezu sa ljudima.

Trenutno nije poznato poreklo Kovid-19, ali se sumnja da je nastao kod slepih miševa pre nego što je preskočio drugu životinju koja ga je potom prenela ljudima.

Da li se plašite šta bi sledeće moglo da zadesi planetu?

 

Profesorka Gilbert, vakcinolog sa Okfordovog instituta Džener, rekla je za The Independent: "Zbog načina na koji su stvari u svetu napredovale, verovatnije je da ćemo u budućnosti imati zoonotske infekcije koje izazivaju epidemije."

- Veća gustina naseljenosti, više putovanja, krčenje šuma - sve ove stvari čine verovatnijim da će se ovi virusi širiti, kao i infekcije.

Kovid-19 se pokazao kao najsmrtonosnija i najzaraznija zootonička bolest, jer je odneo 850.000 života ljudi širom sveta, a zaraženo više od 25 miliona.

Drugi smrtonosni primeri uključuju ebolu koja je nastala od majmuna, MERS, koja se pojavila na kamelijama, virus zapadnog Nila koji prenose komarci i besnilo, uglavnom se nalaze u psima. Svake godine dva miliona ljudi - uglavnom u siromašnim zemljama - umru od zoonotske bolesti.

To dolazi nakon što je u julskom izveštaju Ujedinjenih nacija upozoreno da će se broj izbijanja takvih infekcija i dalje povećavati ukoliko se ne zaštite divlje životinje.

Šta su zoonotske bolesti?

Preporučujemo:

"Zoonotska bolest" je ona koja se može preneti sa životinje - poput sisara, ptica, gmizavaca ili ribe - na čoveka. Uništavanje staništa životinja tera ih na bliži kontakt s ljudima, povećavajući rizik od prenošenja bolesti.

Klimatske promene mogu tome doprineti tako što su ekstremni vremenski događaji poput poplave uobičajeni, proterivajući životinje izvan svojih domova.

Na Madagaskaru, na primer, bubonsku kugu šire glodari koji beže od požara, koji su sve češći kako se zemlja zagreva. Ljudska aktivnost takođe ruši prirodne barijere koje štite ljude od patogena bolesti, navodi UNEP. Glavni put prenosa između životne sredine i ljudi je kroz lov i jedenje divljih, egzotičnih životinja.

Ilegalna trgovina divljim životinjama može videti niz živih životinja, uključujući slepe miševe, u neposrednoj blizini sa ljudima na tržištu.

Zmije, dabrovi, divokoze i bebe krokodili bili su među vrstama koje su se prodavale na pijaci "Huanan Seafood" u Vuhanu, za koju se prvobitno verovalo da je epicentar Kovid krize.

Još uvek se spekuliše da li je bolest zaista nastala tamo, nakon što međunarodni naučnici, koji su istraživali uzrok epidemije, nisu pronašli nikakve dokaze o bolesti na zlostavljanom tržištu.

Sada rastu nagađanja da je virus možda slučajno procurio iz biohemijske laboratorije u gradu Vuhan.

Teoriju je delimično podstakao američki predsednik Donald Tramp, koji je rekao da je obaveštajna zajednica SAD-a iznela dokaze koji pokazuju da je to slučaj.

Vakcina protiv Kovida

Profesorka Gilbert najavila je ove nedelje da će uskoro regulatorima biti predstavljeni podaci za vakcinu protiv Kovid-19, pod nazivom AZD1222.

Oksford projekat očekuje rezultate faze tri ispitivanja svoje vakcine i, ukoliko se dokaže visok nivo efikasnosti, tim se nada da bi mogao da bude dostupan do kraja godine.

Oksfordov farmaceutski partner u projektu, AstraZeneca, obavezao se da će proizvesti dve milijarde doza do sledećeg leta.

Vakcina se testira na desetine hiljada dobrovoljaca u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Brazilu i SAD-u.

I druge vakcine u razvoju širom sveta ušle su u istu fazu, a profesor Gilbert je rekla da postoji "veoma dobra šansa" da će se neke pokazati efikasnim.

- Videli smo dobre nivoe neutrališućih antitela, primećujemo snažne reakcije T ćelija u nekim od njih. Ako ovo uspe, radiće i druge vakcine. Očekujemo da će biti više vakcina - rekla je Gilbertova.

Pročitajte još: