Melanija Tramp
Epa/ERIK S. LESSER
Melanija Tramp

Epa/ERIK S. LESSER

Melanija Tramp, Foto: Epa/ERIK S. LESSER

Ovako istoričar i spoljnopolitički analitičar Saša Adamović za Sputnjik komentariše "suđenje veka“ koje u utorak počinje u američkom Senatu. Doskorašnji predsednik SAD Donald Tramp, koga je Predstavnički dom Kongresa opozvao sredinom januara, tereti se da je svojim govorom podstakao deo svojih pristalica na nasilni upad u Kapitol hil 6. januara, kada je stradalo pet osoba. Demokrate u ovom procesu imaju ulogu tužilaca, a senatori ulogu porotnika.

Suđenje Trampu - opomena protivnicima "vašingtonske močvare"

Adamović ocenjuje da je istorijski presedan da se opoziv protiv jednog američkog predsednika sprovodi već drugi put i naglašava da je Tramp i prvi predsednik Amerike kome se sudi nakon što je napustio položaj.

"Reč je o suđenju nekome ko je napustio Belu kuću i sada je privatni građanin. Ali, umesto da se taj proces obustavi, što bi bilo u skladu i sa američkim Ustavom, Demokratska stranka izgleda želi da kroz ovaj proces u Senatu nastavi svoju politiku mržnje prema Trampu koja je okarakterisala sve godine njegovog mandata", napominje Adamović.
Proces protiv Trampa biće otvoren četvorosatnom debatom i glasanjem za utvrđivanje ustavnosti suđenja. Za nastavak postupka potrebna je prosta većina koja nije nedostižna, s obzirom na to da je prilikom glasanja u Senatu prošlog meseca za odobravanje suđenja demokratama podršku dalo pet republikanca.

Od srede pa u naredna četiri dana argmente će iznositi obe strane – tužioci i branioci, a za to neće imati više od osam sati dnevno. Potom će senatori imati priliku da ispitaju dva pravna tima, nakon čega slede završne reči obe strane i glasanje o "podsticanju pobune".

Demokrate će tokom procesa pokušati da dokažu da Tramp snosi isključivu odgovornost za nerede u glavnom gradu SAD i nasilnu opsadu sedišta američke zakonodavne vlasti pre mesec dana. Saša Adamović, međutim, veruje da su mali izgledi da će u tome i uspeti.

džo bajden, amerika, američki predsednik

Shutterstock

džo bajden, amerika, američki predsednik, Foto: Shutterstock

"Ovo je farsa i kako sada stvari stoje ovaj postupak neće proći. U Senatu, gde je potrebna dvotrećinska većina, jednostavno ne postoji dovoljan broj republikanaca koji bi se pridružili demokratama kada je u pitanju osuda bivšeg američkog predsednika", smatra Adamović.

Koji je cilj procesa veka

Argument koji su u predsudskom postupku u ponedeljak izneli Trampovi advokati je da dokumenti Federalnog istražnog biroa pokazuju da su neredi u Vašingtonu planirani danima unapred, te da Tramp nije mogao da podstakne demonstrante na nasilje. I sagovornik Sputnjika je uveren da Tramp nije kriv ni za kakvo podsticanje pobune, tim pre što je od svojih pristalica tražio da mirno prostestuju.

"Ali, cilj demokrata i celog ovog procesa je jasan - da spreče Trampa da se ubuduće kandiduje za bilo koju javnu funkciju. On je, naime, već najavio svoju nameru da se kandiduje na narednim predsedničkim izborima 2024. godine, a planira i da pruži podršku kandidatima Republikanske partije na predstojećim izborima za američki Kongres. Ideja njegovih protivnika je da ga u tome spreče, a razlog leži u strahu da bi on, uz ogromnu podršku birača koju je dobio na proteklim izborima, mogao ubuduće da utiče na to da oni izgube vlast koju u ovom trenutku imaju na svim nivoima", ukazuje Adamović.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp najavio je da se neće pojaviti pred članovima američkog Senata, a njegovi zastupnici tvrde da je slučaj politizovan, a suđenje neustavno.

Odnos demokrata i republikanaca u Senatu je 50-50, pa je za dostizanje dvotrećinske većine demokratama potrebna podrška 17 senatora iz redova Republikanske partije.

Pre Trampa, Predstavnički dom je opozvao predsednike Endrjua Džonsona 1868. i Bila Klintona 1998. godine, ali ih je Senat oslobodio optužbi. Ukoliko bi Trampa osudili, on bi ušao u istoriju kao prvi prvi predsednik SAD koga je Senat osudio po optužnici Predstavničkog doma.

Pogledajte i šta je sve bilo u pozadini američkih izbora 2020. godine.