Injekcija vakcina
Shutterstock
vakcina

Tanjug

vakcina, Foto: Tanjug

Osam meseci nakon infekcija, većina ljudi koji su se oporavili još uvek ima dovoljno imunih ćelija koje mogu da se odbrane od virusa i spreče bolest, pokazuju novi podaci. Spora stopa kratkoročnog opadanja ukazuje na to da odmbrambene ćelije mogu da postoje u telu još veoma, veoma dugo.

Istraživanje je sprovedeno na kalifornijskom La Jolla institutu za imunologiju, a objavljeno je na Internetu, ali još uvek nije recenzirano niti je objavljeno u nekom naučnom časopisu. S druge strane to je do sada najopsežnija i najdugotrajnija studija imuniteta na Kovid-19.

"Ta količina memorije verovatno bi sprečila veliku većinu ljudi da dugi niz godina ne dobije težak oblik bolesti, onaj za hospitalizaciju", kaže Šejn Kroti, virolog i jedan od autora studije.

Ovakvi rezultati trebalo bi da donesu određenu dozu olakšanja stručnjacima koji su zabrinuti da bi imunitet mogao da bude kratkotrajan i da bi vakcina morala da se primi više puta kako bi se pandemija držala pod kontrolom, piše "The New York Times".

Da li planirate da primite kovid vakcinu?

 

Ovo istraživanje se poklapa sa još jednim nedavnom istraživanjem - da oni koji su preležali SARS, izazvan drugim korona virusom, i dalje nose određene važne imune ćelije, iako je prošlo 17 godina od oporavka.

Još jedna studija objavljena prošle nedelje otkrila je da ljudi koji su se oporavili od Kovida-19 imaju moćne i zaštitne imunološke ćelije, čak i kada nisu otkrivena antitela.

"Ove studiju daju uglavnom istu sliku, a to je da, nakon što prođe nekoliko prvih kritičnih nedelja, ostatak odgovora našeg imuniteta izgleda prilično uobičajeno", ističe Dipta Batičarija, imunolog sa Univerziteta u Arizoni.

Akiko Ivasaki, imunolog sa Univerziteta Jejl, rekla je da nije iznenađena što telo daje dugotrojni odgovor, jer "to je ono što bi trebalo da se dogodi". S druge strane ističe da je reč o uzbudljivim i radosnim vestima.

Mali broj zaraženih ljudi u ovoj studiji nije imao dugotrajni imunitet posle oporavka, a verovatno je to zbog razlika u količini virusa kojoj su bili izloženi. Ipak, vakcine mogu da prevaziđu te individualne razlike, kaže imunolog sa Univerziteta u Torontu Dženifer Gomerman.

Poslednjih meseci izveštaji o smanjenju nivoa antitela stvorili su zabrinutost da imunitet na korona virus može da nestane za nekoliko meseci, ali većina imunologa kaže da je prirodno da nivo antitela opada vremenom. Ona su samo jedan deo imunog sistema.

Iako su antitela u krvi potrebna za blokiranje virusa i sprečavanje druge infekcije - što je poznato kao sterilizacija imuniteta, imune ćelije koje se češće "sećaju" virusa odgovorne su za sprečavanje ozbiljnih bolesti.

Rekordan broj pacijenata na respiratorima

Vladimir Marković

Rekordan broj pacijenata na respiratorima, Foto: Vladimir Marković

"Sterilizacija imuniteta ne dešava se često - to nije norma", kaže Alesandro Sete sa La Jolla institutu za imunologiju i koautor studije.

Ono što je češće slučaj, jeste da se ljudi drugi put zaraze određenim patogenom, a imuni sistem prepozna napadača i brzo ugasi infekciju. Korona virus posebno sporo nanosi štetu i tako daje imunom sistemu dovoljno vremena da se pokrene.

"Ne samo da se može desiti da se infekcija prekine tako da ne razvijete simptome, već da ne budete zarazni", ističe dr Sete.

Istraživači su regrutovali 185 muškaraca i žena, od 19 do 81 godina, koji su se oporavili od Kovida-19. Većina je imala blage simptome koji nisu zahtevali hospitalizaciju i dali su samo jedan uzorak krvi. Njih 38 dalo je više uzoraka tokom nekoliko meseci.

Tim je pratio četiri komponente imunog sistema: antitela, B ćelije koje stvaraju više antitela po potrebi, i dve vrste T ćelija koje ubijaju druge zaražene ćelije. Ideja je bila da se stvori slika imunog odgovora tokom vremena posmatrajući sve njegove delove.

"Ako pogledate smao jednu komponentu, zaista nemate uvid u celu sliku", rekao je dr Kroti.

On i njegove kolege otkrili su da su antitela izdržljiva, sa umerenim padom šest do osam meseci posle infekcije, iako je među učesnicima bilo i do 200 puta razlike u nivoima antitela. T ćelije su pokazale samo lagano, sporo propadanje u telu, dok su B ćelije rasle - neočekivano otkriće koje istraživači ne mogu sasvim da objasne.

PROČITAJTE JOŠ: