Mrtvi i ranjeni širom grada, evo zašto se Makron ne usuđuje da dođe u Srbiju!
Francuski predsednik Emanuel Makron mogao bi da otkaže najavljenu posetu Srbiji, zakazanu za 5. i 6 decembar, zbog masovnih nereda koji danima tresu "grad svetlosti".
Tanjug/AP 25.11.
Najmanje troje mrtvih, 133 povređenih i milionska materijalna šteta, dosadašnji je epilog višednevnih protesta "Žutih prsluka" širom Francuske.
Naime, francuski građani revoltirani poskupljenjem goriva izašli su na ulice većih gradova, inače već dugo nezadovoljni ekonomskom politikom koju vodi njigov predsednik. Najveći neredi ipak su zabeleženi u Parizu.
PROČITAJTE JOŠ:
Makron je danas zatražio od premijera Eduarda Filipa da se sastane s liderima najvećih političkih stranaka i predstavnicima Pokreta "Žuti prsluci" koji su organizovali proteste zbog povećanja cena goriva, kako bi razmotrili mogućnosti za izlazak iz sadašnje krize.
Zbog haosa koji vlada u Parizu, razmatra se i uvođenje vanrednog stanja, ne bi li se sprečilo ponavljanje jednog od najvećih nereda u poslednjih desetak godina, rekao je juče portparol francuske vlade Benžamin Grivo.
U nadi da će se neredi umiriti, ali i da će se demonstranti pomiriti sa visokim cenama goriva, vlada je pozvala "miroljubive demonstrante" da sednu za pregovarački sto. Ipak, građani Pariza ne daju znake zainteresovanosti za kompromise.
Policija je prethodnih dana koristila sva sredstva u borbi sa masom ljudi na ulicama. Od vodenih topova, suzavca, i specijalno obučenih jedinica za razbijanje demonstracija.
Ipak, koliko su neredi uzeli maha pokazuju i snimci sa društvenih mreža. Na jednom od video snimaka koji su objavljeni, vidi se kako francuska policija pred demonstrantima skida zaštitnu opremu i šlemove, ne želeći da nastavi sa razbijanjem nemira, i mirnim putem se priključuje građanima koji oduševljeno skandiraju.
Protesti su besneli Parizom i prošle godine, kada je Makron želeo da ukine socijalne pogodnosti kojima su se Francuzi dičili. Naime, Francuska je bila poslednja zemlja koja se smatrala oazom za radnike, jer je radno vreme iznosilo sedam sati dnevno, a novoizabrani predsednik je želeo da to poveća na osam. Kao izgovor za nepopularnu meru isticao je da Francuska mora da ostane konkurentna sa ostalim zemljama.
Emanuel Makron, političar koji je na iznenađenje mnogih osvojio vlast prošle godine na izborima u Francuskoj, kada je u drugom krugu pobedio protivkandidatkinju Marin Le Pen, doživeo je nagli pad rejtinga od stupanja na vlast. Najveće zasluge za nezadovoljstvo naroda duguje upravo svojim nepopularnim merama, kojima se Francuzi snažno protive.