Angela Merkel
EPA/CLEMENS BILAN
Angela Merkel

EPA/CLEMENS BILAN

Angela Merkel, Foto: EPA/CLEMENS BILAN

Od septembra Angela Merkel više neće biti kancelarka, kao što je već najavila, pa će Nemačka nakon više od 15 godina na svom čelu definitivno imati nekog novog. Međutim, veliko je pitanje ko će uopšte praviti nemačku vladu, s obzirom na to da je Merkelina vladajuća Demohrišćanska unija (CDU) u poslednje vreme doživela pad za padom.

CDU je pretrpeo rekordne poraze na dva regionalna glasanja ovog meseca usled besa zbog zbrkanog odgovora na korona virus, uključujući skandal oko nabavke zaštitnih maski i sporog sprovođenja vakcinisanja.

Rezultati u jugozapadnim državama Baden-Virtemberg i Rajna-Palatinat pokrenuli su pitanja o šansama CDU na opštim izborima 26. septembra, kada će Nemci izabrati naslednicu Merkelove. „Ovako dalje ne može“ komentarisao je Der Špigel i naveo da je Merkelina „kuća u plamenu“.

U Baden-Virtembergu su Zeleni osvojili 31,4 odsto glasova, a CDU 23,4 odsto. U susednoj Rajni-Palatinatu levičarske socijaldemokrate (SPD) su pobedile sa 35,5 odsto glasova ispred CDU, koji je tamo bio prvi na anketama do prošlog meseca, ali je na izborima obezbedio samo 26,9 odsto podrške.

CDU

Nato

CDU, Foto: EPA

Ovi rezultati su bili najgori za CDU u Nemačkoj posle Drugog svetskog rata u obe države. Oni u priličnoj meri oslikavaju generalni pad popularnosti partije u celoj zemlji. Razloga za to je više, ali su uglavnom povezani sa pandemijom korona virusa.

Međunarodni mediji su 2020. godine često prikazivali Nemačku kao studiju slučaja kako zapadne zemlje mogu da upravljaju javnim zdravstvenim i ekonomskim posledicama pandemije. Ali 2021. godine je situacija dramatično drugačija - slučajevi korona virusa ponovo rastu, sporo uvođenje vakcinacija u zemlji se nimalo ne ubrzava, a dva poslanika (jedan iz CDU, drugi iz sestrinske CSU) podnela su ostavke nakon objavljenih dokaza da su lično profitirali kada je vlada nabavljala zaštitne maske - zaradili su stotine hiljada evra lobiranjem da se maske kupe od određenih kompanija.

Sve je to uticalo da, prema poslednjim anketama, otprilike polovina nemačkih glasača bude nezadovoljna ukupnim upravljanjem pandemijom u zemlji. Tri četvrtine je nezadovoljno sprovođenjem vakcinacije. Vladin rejting pao je na najniži nivo od početka pandemije prošle godine. Narod je umoran od mera zaključavanja i većina glasača podržava barem delimično ublažavanje ograničenja, čak i sa porastom slučajeva korona virusa.

To se sve odrazilo i na stav prema vladajućoj koaliciji unionista CDU/CSU i Socijaldemokratske partije (SPD), a pre svega na demohrišćane. Ovog meseca je unija CDU/CSU prvi put pala ispod 30 odsto podrške, a onda su nastavili da idu nizbrdo. Prema poslednjim anketama mogu da računaju na samo 27 odsto glasova.

Nemačka, korona

Tanjug/AP

Nemačka, korona, Foto: Tanjug/AP

Podsetimo, na vrhuncu prvog talasa korona virusa, u maju 2020. godine, CDU/CSU je imao podršku od 40 odsto. Posle još jednog talasa zaražavanja, kao i drakonskih mera koje se produžavaju, ali i činjenice da nemačka “muti”, kako od milošte zovu Merkel, i definitivno odlazi u penziju, demohrišćanima se crno piše.

Još samo oko 44 odsto građana podržava koaliciju unije CDU/CSU i SPD, a sve više raste podrška za Zelene. Zeleni bi, prema najnovijim anketama, dobili 22 odsto glasova, što je za tri odsto više nego što su pokazivale ankete pre samo nedelju dana. Kada bi izbori bili održani danas, to bi značilo i da postoje velike šanse za novu koaliciju.

Premijer Baden-Virtemberga Vinfrid Krečman iz Zelenih sad ima mogućnost da nastavi “zeleno-crnu” koaliciju sa demohrišćanima ili da oformi “semafor” koaliciju ako bude pregovarao sa SDP i liberalima Slobodnim demokratama (FDP), čije su boje crvena, odnosno žuta.

Ako dođe do ove druge opcije, to će biti možda i dokaz da je moguće da “semafor” koalicija bude oformljena i na nacionalnom nivou.

- Jasno je da je moguće postići većinu bez CDU. Takođe je moguće upravljati Nemačkom bez CDU i CSU - rekao je o rezultatima izbora u ove dve države kandidat SPD za kancelara ministar finansija Olaf Šolc.

Olaf Šolc

screenshoot

Olaf Šolc, Foto: screenshoot

Za sada, liberalni FDP umanjuje očekivanja od “semafora” - jasno stavljajući do znanja da njegova saradnja ima svoju cenu. Kako je tvitovao Marko Bušman, visoki poslanik iz FDP, njegova stranka bi kao deo vlade vodila računa o tome da se “ne povećavaju porezi i ne uvode apsurdne zabrane”.

Obraćajući se javnom emiteru ZDF, lider FDP Kristijan Lindner je izneo uslove stranke, ali je ostavio vrata otvorena. „Karte se mešaju ove godine, jer se Merkel očigledno više neće kandidovati. Ali presudan je sadržaj politike – rekao je on. CDU je očigledno preplašena.

- Ako ne pronađemo put nazad do svojih snaga, druge stranke mogu da vladaju bez nas - rekao je bivši kandidat za vođstvo CDU-a Norbert Retgen za ARD. „Katastrofa za naš CDU. Nema više dosadne politike kontinuiteta. Treba nam novi početak“, tvitovao je poslanik Kai Vitaker.

Ipak, novi predsednik CDU Armin Lašet je na tom poslu tek dva meseca. Kome se još političari Unije mogu okrenuti ako traže novi početak, ako ne čoveku koga su upravo izglasali kao svog novog lidera? Na osnovu rejtinga, mnogi bi možda već bili u iskušenju da se okrenu od Berlina i odgovore potraže u Minhenu - posebno u bavarskom premijeru Markusu Zederu.

Armin Lašet

EPA/ Federico Gambarini

Armin Lašet, Foto: EPA/ Federico Gambarini

U Bundestagu, CDU se udružuje sa svojom bavarskom sestrinskom strankom, Hrišćansko-socijalnom unijom CSU. Pre svih nacionalnih izbora, njih dve odlučuju o zajedničkom kandidatu za kancelara. Lašet bi trebalo da bude kandidat Unije kao predsednik CDU. Ali Unija se u prošlosti dva puta opredelila za to da kandidat bude iz CSU, 1980. i 2002. godine - izgubivši oba puta.

S obzirom na to da je tri četvrtine Nemaca nedavno anketiranih - uključujući glasače CDU - koji su izjavili da ne misle da je Lašet pogodan za kancelara, Unija bi uskoro mogla da odluči da su njene šanse veće sa Zederom.

S rezultatom od 54 procenta početkom marta, samo ocena odobrenja Merkelove premašuje Zederovu među Nemcima na nacionalnom nivou, koji su do sada podržavali njegovo strogo krizno rukovodstvo u Bavarskoj.

Njegove nedavne javne izjave o tome kako bi država trebalo da upravlja pandemijom sugerišu da on testira svoje potencijalne šanse na nacionalnom nivou, piše Local.de.

Međutim, on i dalje ne otkriva da li namerava da se kandiduje za sam vrh zemlje. Bilo kako bilo, izgleda da nas očekuje nova burna jesen u Nemačkoj i mukotrpno sastavljanje vlade.