Bolnica
Alo!/Nenad Vujanović
Bolnica

Alo!/Nenad Vujanović

Bolnica, Foto: Alo!/Nenad Vujanović

Nauka je svakim danom sve bliže otkriću šta to ubija HIV. Doktori su, naime, uspeli da uz pomoć transplantacije matičnih ćelija još jednog pacijenta uvedu u remisiju.

Naučnici su otkrili da je kod muškarca iz Velike Britanije poznatog kao londonski pacijent, kome su pre 18 meseci uradili transplantaciju matičnih ćelija donora koji je otporan na HIV, uspeli da unište taj opasan virus, koji izaziva sidu.

Virus je kod pacijenta dijagnostikovan još 2003. godine, a devet godina kasnije otkrivena mu je i Hočkinova bolest. Nakon što je urađena agresivna i rizična metoda transplantacije, pacijent više nema ni HIV, ali ni limfom.

Pročitajte još:

Lekari pak kažu da ista tehnika ne mora nužno da bude delotvorna i kod drugih osoba koje su zaražene HIV-om.

Ovo je, inače, drugi put da je pacijent lečen na takav način završio u remisiji. Pre deset godina je Amerikancu Timotiju Reju Braunu u Berlinu urađena transplantacija koštane srži od donora koji je imao prirodan imunitet na virus.

„Koristeći sličan pristup remisije kod drugog pacijenta, pokazali smo da berlinski pacijent nije anomalija i da su pristupi lečenju eliminisali HIV kod te dve osobe“, rekao je Ravindra Gupta, glavni autor studije.

Preporučujemo još:

Na slučaju londonskog pacijenta radili su naučnici sa Univerziteta u Londonu, Imperijala, Oksforda i Kembridža.

Edvardo Olavarija, profesor na Koledžu Imperijal, kaže da uspeh te transplantacije budi nadu da se mogu razviti nove strategije u borbi protiv virusa.

„Lečenje nije prikladno kao standardno lečenje HIV-a, zbog toksičnosti hemoterapije, koja je u ovom slučaju bila potrebna za lečenje limfoma“, kaže Olavarija.

Bolnica

Tanjug/Dušan Aničić

Bolnica, Foto: Tanjug/Dušan Aničić

Braunu je, nakon što je otkrio da je HIV pozitivan, dijagnostikovana i leukemija, pa je podvrgnut zračenjima i hemoterapiji, a morao je da bude i operisan. Prvi put je urađena transplantacija matičnih ćelija 2007. godine, ali se leukemija vratila, pa je ponovo podvrgnut operaciji i opet je urađena transplantacija ćelija istog donora. Navodno je utvrđeno da je donor bio imun na HIV, što je velika slučajnost jer je samo jedan posto Evropljana otporno na taj virus. Većina donora je iz severnih evropskih zemalja, koji imaju CCR5 mutirani gen, koji je prirodno otporan na HIV. Nazivaju ih „elitnim kontrolorima“ jer prirodno „kontrolišu“ virus kao da su na lekovima za njegovo suzbijanje.

Stručnjaci kažu da još nije jasno da li je otpornost na CCR5 jedini ključ. I berlinski i londonski pacijent imali su istu mutaciju, kazali su lekari, pojasnivši da su u slučaju oba pacijenta pronašli donore s mutacijom CCR5. Ipak, lekari su saglasni da je reč o veoma važnoj studiji, jer je nakon desetogodišnje pauze potvrđeno da berlinski pacijent nije tek slučajnost.

Lečenje veoma rizično

Naučnici kažu da je malo verovatno da će lečenje matičnim ćelijama, poznato kao rizično i sa snažnim i dugotrajnim nuspojavama, postati realna mogućnost lečenja HIV-a u bliskoj budućnosti, posebno zbog toga što su danas u terapiji dostupni lekovi kojima se infekcija drži pod kontrolom.