Aleksej Navaljni u sudnici
Tanjug/AP
Aleksej Navaljni u sudnici

Tanjug/AP

Aleksej Navaljni u sudnici, Foto: Tanjug/AP

Jaka, predsednik Fonda "Sinema for pis", po dolasku aviona iz Omska rekao je novinarima da je transport u Berlin organizovan za kratko vreme, da košta mnogo ali da troškove nisu snosili ni nemački poreski obveznici ni Fond, već privatna lica.

Dodao je i da Navaljnog ne poznaje lično...

Međutim, Jakin "fond" u Srbiji je poznat.

"Sinema for pis" je počeo sa radom u Bosni i Hercegovini 2011. godine, kada je uspostavio Kancelariju za stvaranje biblioteke filmova o genocidu.

Biblioteka filmova o genocidu, besplatna i onlajn, objedinjuje audio-vizuelna svedočenja o 10.000 preživelih iz srebreničkog genocida.

smrt, bolnica, lekar, doktori

Shutterstock, ilustracija

Foto: Shutterstock, ilustracija

Jakini gosti na mirotvoračkim promocijama bili su: Baz Oldrin, Antonio Banderas, Dipak Čopra, Džordž Kluni, Katrin Denev, Leonardo Dikaprio, Ričard Gir, Dastin Hofman, Elton Džon, Luis Moreno-Okampo, kao i Mihail Gorbačev.

Prethodno, Slovenac je bio promoter osrednjeg filma Danisa Tanovića "Ničija zemlja", koji je okićen Oskarom za 2001, a zaslužan je i za "remek-delo" Anđeline Džoli o srpskim silovanjima "U zemlji krvi i meda", iz 2012, filma od čije se jednostranosti prevrće želudac svakoj razumnoj osobi.

Naime, Jaka Bizilj je inicijativu "Sinema for pis" pokrenuo kao "gala platformu" za komunikaciju o humanitarnim, političkim i društvenim temama putem medija. Anđelina je nagrađena prva 2012.

Interesantno je da je Bob Geldof "Jakine svečanosti" opisao kao nagrade "Oskar sa mozgom".

Osnivač "filma za mir" je tako 2014. godine pozvao "Pusi rajot" na Olimpijske igre u Sočiju, uveo ih u Holivud, zatim i u Belu kuću, "kako bi promovisao globalnu odgovornost za ljudska prava".

Poznato je njegovo zalaganje za ažuriranje Globalne liste kršitelja ljudskih prava iz godine u godinu.

Da li će optužiti Rusiju za trovanje Navaljnog?

 

Komentari (1)

Neće da bidne

25.08.2020 12:44

Koliko moraš mrzeti da bi Ničiju zemlju proglasio za osrednji film. Kao učesnik rata od '91 do '95, sa srpske strane, mogu da kažem da je ovo film koji najjače prikazuje besmisao rata u ex. Jugoslaviji.