Slovačka neće učestvovati u novom programu Evropske unije za kreditiranje Ukrajine u iznosu od 45 milijardi evra (49 milijardi dolara), ali će Bratislava nastaviti da pruža humanitarnu pomoć Kijevu, saopštio je slovački premijer Robert Fico.
 
Šef slovačke vlade naglasio je da je Bratislava odbila da učestvuje i u prethodnom paketu kredita Evropske unije za Ukrajinu, vrednom 90 milijardi evra (98 milijardi dolara), i da nema nameru da menja svoju politiku.

Fico je direktno odbacio pritisak nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je nedavno pomenuo mogućnost blokiranja narednog sedmogodišnjeg budžeta Evropske unije ukoliko se sve države članice ne obavežu da finansiraju Ukrajinu tokom 2027. godine i nakon nje.

Odgovarajući na Mercove izjave, Fico je poručio da Slovačka neće popustiti pod pritiskom Berlina.
Iako je obećao da će Bratislava nastaviti da pruža humanitarnu podršku Ukrajini, slovački premijer ocenio je da je učestvovanje u kreditima povezanim s vojnim finansiranjem neprihvatljivo, tvrdeći da takva pomoć samo produžava rat.

Fico je naveo da će spor oko finansijske pomoći Evropske unije Kijevu biti na dnevnom redu sastanka koji će u ponedeljak, 23. novembra, biti održan u Bratislavi.

Na sastanku će učestvovati premijeri zemalja Višegradske grupe, odnosno Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, kao i austrijski kancelar.

Pregovori o budžetu Evropske unije

Spor oko raspodele finansijskog tereta dolazi svega nekoliko dana pre sastanka šefova država i vlada Evropske unije u Briselu, zakazanog za 26. i 27. novembar, na kojem će se raspravljati o Višegodišnjem finansijskom okviru (MFF) za period od 2028. do 2034. godine.

Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta predstavio je u subotu, 21. novembra, revidirani predlog sedmogodišnjeg budžeta u iznosu od 1,78 biliona evra (1,93 biliona dolara).

Predlog predviđa smanjenje ukupnih rashoda Evropske unije za deset odsto, odnosno 204 milijarde evra, kako bi doprinosi država članica ostali na prihvatljivom nivou.

Istovremeno, predviđeno je očuvanje do 100 milijardi evra (109 milijardi dolara) podrške Ukrajini izvan redovnih budžetskih ograničenja, kroz poseban fond pod nazivom "Rezerva za Ukrajinu".

Ficovo odbijanje da učestvuje u finansiranju Ukrajine istovremeno odražava sve veći fiskalni i politički otpor među pojedinim vladama centralne i istočne Evrope.

Bugarski premijer Rumen Radev nedavno je u Dablinu saopštio da Sofija više neće pružati oružje niti finansijsku pomoć Ukrajini zbog ograničenja domaćeg budžeta.

Radev je insistirao da sve garancije Evropske unije koje uključuju Bugarsku budu strogo ograničene na humanitarnu i medicinsku pomoć, kao i obnovu energetske infrastrukture.

Ovakav stav dolazi uprkos promenama političkih odnosa u regionu nakon što je proevropski mađarski premijer Peter Mađar preuzeo vlast u Budimpešti posle parlamentarnih izbora u aprilu, čime je promenjena politička dinamika unutar Višegradske grupe.