Reč je o specijalnoj letelici projektovanoj da omogući komandovanje američkim oružanim snagama, uključujući nuklearni arsenal, čak i u slučaju razornog napada na Sjedinjene Američke Države.

Prisustvo ovog aviona primećeno je 19. novembra na javno dostupnim servisima za praćenje letova, dok se Trampova predsednička flota vraćala preko Pacifika. Američki vojni portal Vor zoun (TWZ) potvrdio je da je letelica pratila predsedničke avione, ali i objasnio da njeno angažovanje predstavlja deo redovne bezbednosne procedure tokom putovanja američkog predsednika u inostranstvo.

Tramp poleteo iz Kine, iz Japana krenuo „avion sudnjeg dana“

Prema podacima o letovima koje je analizirao Vor zoun, predsednička flota napustila je vazduhoplovnu bazu Endruz, nedaleko od Vašingtona, 16. novembra.

U njoj su se nalazila tri aviona namenjena predsedničkom prevozu, uključujući dva starija VC-25A i novi VC-25B, nastao prepravkom Boinga 747 koji je Katar poklonio Sjedinjenim Američkim Državama.

Istovremeno je iz američke vojne baze Ofat, u saveznoj državi Nebraska, poleteo E-4B Najtvoč.

Dok je Tramp najpre otputovao na Filipine, a zatim u Kinu, ova letelica raspoređena je u američkoj vazduhoplovnoj bazi Kadena, na japanskom ostrvu Okinava.

Nakon završetka sastanka Trampa, Putina i Sija u kineskom Šendženu, predsednička flota je 19. novembra krenula nazad prema Sjedinjenim Američkim Državama.

Kada su tri predsednička aviona počela da preleću područje Japana, E-4B je poleteo iz Kadene i nastavio da ih prati preko Pacifika.

Prema podacima sa servisa za praćenje vazdušnog saobraćaja, u pitanju je avion sa vojnom oznakom 73-1676, koji je tokom leta koristio pozivni znak TRUCK55.

Njegovo kretanje privuklo je pažnju vojnih analitičara i korisnika društvenih mreža, posebno zbog sastanka lidera tri velike nuklearne sile.

Šta je zapravo „avion sudnjeg dana“?

E-4B Najtvoč predstavlja jedno od najvažnijih sredstava američkog sistema strateškog komandovanja.

Avion je nastao opsežnom modifikacijom putničkog Boinga 747-200, a njegova osnovna namena jeste da služi kao leteći komandni centar predsednika SAD, ministra odbrane i najviših vojnih zvaničnika.

U slučaju nuklearnog rata, uništenja vojnih komandi na zemlji ili prekida komunikacionih mreža, američko rukovodstvo moglo bi da nastavi upravljanje oružanim snagama upravo iz ove letelice.

Avion raspolaže zaštićenim komunikacionim sistemima koji omogućavaju vezu sa vojnim jedinicama, strateškim komandama i snagama zaduženim za nuklearno odvraćanje.

Njegova elektronika posebno je zaštićena od elektromagnetnog impulsa koji može da nastane tokom nuklearne eksplozije, a koji bi mogao da onesposobi veliki broj običnih elektronskih uređaja i komunikacionih sistema.

Zahvaljujući mogućnosti dopune goriva u vazduhu, E-4B može da ostane u letu danima, što bi bilo od presudnog značaja ukoliko vojni aerodromi budu uništeni ili postanu nebezbedni za sletanje.

Američko ratno vazduhoplovstvo raspolaže sa četiri aviona ovog tipa, smeštena u bazi Ofat u Nebraski. Najmanje jedan stalno se održava u stanju pripravnosti.

Prvi primerci uvedeni su u službu još tokom sedamdesetih godina prošlog veka, a tokom osamdesetih modernizovani su na standard E-4B. Letelice su od tada više puta unapređivane kako bi zadržale sposobnost komandovanja u najtežim kriznim okolnostima.

Zašto je letelica pratila američkog predsednika?

Iako naziv „avion sudnjeg dana“ izaziva zabrinutost, njegovo prisustvo tokom Trampovog putovanja u Kinu nije neuobičajeno.

Kako objašnjava Vor zoun, E-4B već decenijama prati američke predsednike tokom međunarodnih putovanja i predstavlja deo složenog sistema zaštite najvišeg državnog rukovodstva.

Za razliku od predsedničkog aviona Er fors van, E-4B obično se ne raspoređuje na isti aerodrom na kojem boravi predsednik.

Umesto toga, nalazi se na drugoj bezbednoj lokaciji, dovoljno blizu da može brzo da preuzme predsednika u slučaju vanredne situacije, ali i dovoljno udaljenoj da ne bude izložen istoj opasnosti.

U prijateljskim državama takva letelica može biti raspoređena nekoliko desetina kilometara od predsedničkog aviona, dok se tokom poseta osetljivijim područjima može nalaziti znatno dalje.

U slučaju napada, ozbiljnog bezbednosnog incidenta ili nemogućnosti nastavka leta predsedničkim avionom, E-4B može da posluži kao rezervni komandni centar i sredstvo za evakuaciju.

Pored nuklearnog komandovanja, avion može da obezbedi i komunikacionu podršku tokom velikih prirodnih katastrofa i drugih vanrednih događaja.