Francuska prestonica postala je jedno od glavnih žarišta međunarodnog talasa studentskih demonstracija, dok se nezadovoljstvo mladih francuskom vlašću sve otvorenije pretvara u zahteve za političkim promenama.

Reporter Jutarnjeg lista Filip Pavić izveštava sa pariskog Port-Rojala, na rubu Latinske četvrti, istorijskog centra studentskih pobuna iz maja 1968. godine.

Na ulicama se okupilo nekoliko hiljada demonstranata, uglavnom srednjoškolaca i studenata, dok ih prate stotine pripadnika policije i žandarmerije opremljenih za suzbijanje nereda.

Među okupljenima su aktivisti radikalno levih organizacija Le Poing Levé, Révolution Permanente i studentskog sindikata Solidaires Étudiant-e-s.

„Policija je dobila dozvolu za ubijanje“

Posebno nezadovoljstvo izazvao je predlog zakona o policijskim ovlašćenjima, o kojem bi francuski Senat mogao da glasa danas.

Predlog predviđa izmene pravila koja uređuju zakonitu upotrebu vatrenog oružja od strane policajaca i žandarma.

Francuske vlasti predstavljaju ga kao meru kojom bi se unapredila zaštita pripadnika bezbednosnih službi, dok organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi mogao da poveća rizik od prekomerne upotrebe sile.

„Policija sada ima dozvolu za ubijanje“, rekla je Alis, učenica jedne od obližnjih pariskih srednjih škola, u razgovoru sa reporterom Jutarnjeg lista.

Njena izjava odražava strah dela demonstranata od novih policijskih ovlašćenja, ali ne znači da je policiji odobrena neograničena upotreba smrtonosne sile.

U trenutku objavljivanja izveštaja reč je o zakonskom predlogu, a ne o potvrđeno usvojenom zakonu.

Više od hiljadu škola zahvaćeno protestima

Prema navodima Jutarnjeg lista, Francuska se već dva meseca suočava sa talasom pobuna i studentskih blokada.

Protestne aktivnosti zabeležene su u više od hiljadu srednjih škola, dok su u pojedinim gradovima organizovane masovne demonstracije.

Tokom protesta dolazilo je do podizanja i paljenja barikada, sukoba sa policijom i brojnih hapšenja.

Pominju se hiljade privedenih i desetine istraga o mogućem policijskom nasilju.

Sadašnje okupljanje u Parizu održava se u atmosferi rastućih tenzija između mladih demonstranata i francuskih bezbednosnih službi.

Stotine policajaca naspram demonstranata

Prema proceni reportera sa lica mesta, na ulicama oko protestne kolone raspoređeno je najmanje 500 pripadnika policije i žandarmerije.

Policajci nose zaštitne oklope, štitove i palice, a raspolažu i opremom sa suzavcem.

Dok se povorka kretala ulicom Rue des Écoles, u blizini Sorbone i univerzitetskog kampusa Pjer i Marija Kiri, okolne saobraćajnice bile su blokirane policijskim kombijima i vozilima za prevoz privedenih.

Među demonstrantima su se mogle videti crveno-crne anarhističke zastave, palestinske i alžirske zastave, kao i komunistički simboli.

Okupljeni su uzvikivali parole protiv policije i francuskog predsednika Emanuela Makrona, zahtevajući političke promene i bolje uslove života.

„Obični ljudi više ne mogu da žive od svojih plata“

Iako je pitanje policijskih ovlašćenja jedan od neposrednih povoda za proteste, nezadovoljstvo mladih obuhvata mnogo širi skup ekonomskih i društvenih problema.

Demonstranti se žale na rast stanarina, nedostatak nastavnika, zapuštenost škola i smanjenje ulaganja u javne službe.

Sedamnaestogodišnja Iv, jedna od učesnica protesta, rekla je reporteru da obični građani sve teže žive od svojih primanja, dok se bogatstvo i politička moć koncentrišu u rukama malog broja ljudi.

Prema njenim rečima, protest predstavlja i borbu protiv ekonomskog sistema za koji demonstranti smatraju da produbljuje društvene nejednakosti.

Mladi kritikuju i francuski sistem upisa na fakultete, poznat kao Parcoursup, za koji smatraju da ograničava njihove mogućnosti izbora obrazovanja.

Mnogi učesnici protesta izražavaju sumnju da će im završetak školovanja obezbediti dovoljno dobre prihode za samostalan život i rešavanje stambenog pitanja.

Makron pred novim talasom nezadovoljstva

Protesti se odvijaju u trenutku ozbiljnih političkih i ekonomskih izazova u Francuskoj.

Država se suočava sa visokim javnim dugom, budžetskim deficitom i dugotrajnim raspravama o merama štednje.

Studenti i srednjoškolci optužuju Makronovu vlast da daje prednost vojnoj potrošnji i interesima krupnog kapitala u odnosu na obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu.

Demonstranti zahtevaju veća javna ulaganja i protive se militarizaciji Evrope.

Paralelno sa studentskim protestima, raste i političko nadmetanje uoči predsedničkih izbora.

Na levici Žan-Lik Melanšon i njegova Nepokorena Francuska podržavaju studentske mobilizacije i zahtevaju snažnije socijalne mere.

Sa druge strane, Nacionalno okupljanje Marin le Pen i Žordana Bardele kritikuje nasilne oblike protesta i naglašava pitanja bezbednosti i migracija.

Pobuna mladih širi se na pet kontinenata

Pariske demonstracije deo su međunarodne mobilizacije „Youth Strike“, koja okuplja aktiviste iz približno 50 država na pet kontinenata.

Protesti su organizovani i u 25 evropskih gradova, uključujući Zagreb.

Učesnike širom Evrope povezuju zahtevi za većim ulaganjima u obrazovanje, dostupnijim stanovanjem, boljim životnim standardom i smanjenjem vojne potrošnje.

Međutim, zbog prethodnih sukoba demonstranata i policije, kao i kontroverznog predloga o upotrebi vatrenog oružja, protesti u Parizu privlače posebnu pažnju.

Francuska prestonica tako se ponovo našla u središtu studentskog bunta, dok se očekuje ishod rasprave o policijskim ovlašćenjima i mogući nastavak mobilizacije mladih.

Izvor: Jutarnji list