Zagreb je na sednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (energetika), a ponovo je zaustavio i zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika), saznaju „Vijesti“.
Zagreb od decembra 2024. godine blokira i zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, bezbednosna i odbrambena politika), pozivajući se na nerešena bilateralna pitanja sa Podgoricom.
Dok su zvaničnici Hrvatske poručili da neće biti popuštanja dok Crna Gora ne ispuni njihove zahteve, iz Podgorice odgovaraju da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnici pristupnih pregovora.
Prema informacijama „Vijesti“, jedan izvor tvrdi da je Hrvatska blokirala Poglavlje 15 zbog pitanja istraživanja nafte i gasa u delu podmorja, s obzirom na to da dve države nisu utvrdile granicu na moru. Drugi izvor navodi da je razlog blokade energetski kabl.
„Vijesti“ sinoć nisu uspele zvanično da potvrde ove navode. Jedan sagovornik iz Vlade nezvanično je rekao da nije tačno da je sporno pitanje energetskog kabla.
Spor oko Prevlake i istraživanja nafte i gasa
Crna Gora i Hrvatska godinama se spore oko granice isključivog hrvatskog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, upravo zbog neutvrđene granice na moru.
Iz Zagreba su 2014. godine tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već pripadaju Hrvatskoj. Crna Gora je 2015. godine Odeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za prekomorske poslove i pravo mora (DOALOS) uputila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake.
Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba devedesetih godina kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN, koji su tu bili od 1996. do 2002. godine. Tada je utvrđen Protokol o privremenom graničnom režimu.
Prema Protokolu, Hrvatska ima kopneni deo poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva proglašen „ničijim morem“. Takav status zadržan je do danas.
Samo jedno poglavlje dobilo zeleno svetlo
Od tri poglavlja Crne Gore koja su juče bila na dnevnom redu COREPER-a, 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), 15 i 14, „zeleno svetlo“ dobilo je samo Poglavlje 22.
Prethodno je prolaz dobilo i Poglavlje 16 (porezi), pa će danas na međuvladinoj konferenciji u Briselu biti zatvoreno zajedno sa Poglavljem 22.
Hrvatska je i u julu sprečila zatvaranje Poglavlja 14, problematizujući pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavljaju prevoz unutar druge države, kao i pitanje vazdušnih mapa. Zagreb smatra da prikaz granica vazdušnog prostora može uticati na poziciju Hrvatske u razgraničenju sa Crnom Gorom.
Hrvatska od decembra 2024. godine blokira zatvaranje Poglavlja 31, iako je Crna Gora ispunila završno merilo za njegovo zatvaranje. Zagreb je tada odbio da da saglasnost zbog otvorenih bilateralnih pitanja, dodatno zaoštrenih nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Hrvatska je u oktobru ove godine dostavila članicama EU dokument sa osam zahteva koje Crna Gora treba da ispuni pre pristupanja Uniji. Oni se uglavnom odnose na nerešena pitanja iz ratova devedesetih godina.
Zagreb traži obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana i rešavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Među zahtevima su i očuvanje spomen-ploče u Morinju i promena naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Ti zahtevi su ispunjeni.
Dva zahteva koja Hrvatska direktno povezuje sa Poglavljem 31 odnose se na povratak školskog broda „Jadran“ toj zemlji i razgraničenje između dve države na području Prevlake. Zagreb smatra da mu brod pripada na osnovu sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, dok Crna Gora osporava takav stav.
Plenković: Nema popuštanja
Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković poručio je juče da neće biti popuštanja Crnoj Gori kada je reč o ispunjavanju zahteva Zagreba.
Govoreći o rešavanju pitanja nestalih, on je Televiziji N1 kazao da su identifikovali 14 osoba imenom i prezimenom i da od Crne Gore čekaju podatke o njima.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da svaka država koja želi da postane članica EU mora da ispunjava pristupne obaveze, koje uključuju i „vrednosna pitanja“.
„Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne reše ta otvorena, vrednosna pitanja“, poručio je on u Vukovaru, preneo je HRT.
Crna Gora nastoji da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja ove godine, kako bi ostvarila cilj da postane članica EU 2028. godine. Nakon sutrašnje međuvladine konferencije, država će imati 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33.
Božović: Nema jednostranog utvrđivanja granice
Ministar pravde Bojan Božović juče je u pismu državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko Zgombić naveo da otvorena bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora sa EU.
Naglasio je da Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali da je spremna da u najskorijem periodu pripremi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru, preneo je Portal RTCG.
Prethodno je Plenković krajem prošle sedmice izjavio da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa EU ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju.
Božović je naveo da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, prema kojima nekadašnje međurepubličke granice čine osnov granica država nastalih raspadom SFRJ, niti međunarodno pravo kao osnov za utvrđivanje državnih granica. Međutim, kako je istakao, njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.
Rekao je da bi, ukoliko dve države ne postignu dogovor o granici, odgovorno rešenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom instancom.
Vlada je 12. marta oformila Komisiju za razgraničenje sa Hrvatskom.
Crna Gora i Hrvatska spore se oko granice isključivog hrvatskog ekonomskog pojasa i istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, zbog neutvrđene granice na moru.
Komentari (0)