Spor je izbio nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski prošle nedelje objavio da je njegova zemlja predala dvojicu severnokorejskih vojnika Južnoj Koreji, dodajući da ih „nije bilo lako zarobiti žive“, piše AFP.

Sve dublji spor mogao bi da zakomplikuje napore Kijeva da od saveznika, među kojima je i Južna Koreja, dobije oružje za borbu protiv ruskih bombardovanja.

Video

Nekoliko sati nakon saopštenja Zelenskog, predsednik Južne Koreje Li Dže Mjong kritikovao je taj potez.

„Ne znam zašto je ukrajinska strana prekršila dogovor i objavila ovu stvar, ali veoma sam razočaran“, napisao je on na platformi X.

Savetnik Zelenskog Dmitro Litvin pokušao je da umanji značaj objavljivanja informacije, rekavši da je predsednik samo saopštio činjenicu da su vojnici predati Južnoj Koreji.

Ukrajina je „otvorena zemlja“, dodao je Litvin, navodeći da bi bilo neobično da vojnici budu predati u tajnosti.

Seul je, međutim, osudio ovaj potez kao kršenje poverenja.

Seong Gi-hong, viši predsednički sekretar za odnose s javnošću, saopštio je kasno u nedelju da Južna Koreja „razmatra dodatne mere koje bi mogle biti neophodne u vezi sa ovim pitanjem“.

„Samo po sebi predstavlja veoma ozbiljnu stvar to što je ukrajinska strana prekršila sporazum o poverljivosti između dve zemlje i jednostrano objavila informaciju.

„Ali lažna izjava ukrajinske predsedničke pres-službe da nije postojao nikakav sporazum o poverljivosti... ozbiljno narušava poverenje između dve vlade i teško šteti prijateljskim odnosima između dve zemlje“, rekao je on.

„Kancelarija predsednika Južne Koreje zahteva zvanično objašnjenje i izvinjenje“, rekao je Seong.

Ukrajina je početkom prošle godine zarobila dvojicu severnokorejskih vojnika među pripadnicima snaga Pjongjanga koje se bore na strani Moskve.

Jedan od njih rekao je da je služio u izviđačkoj jedinici i da su neki severnokorejski vojnici bili obučavani za korišćenje ruske vojne opreme, ali da on nije bio među njima.

Vojnik je rekao da je regrutovan u vojsku sa 17 godina i da od tada služi vojni rok.

Jedan južnokorejski poslanik ranije je rekao da su dvojica vojnika želela da žive „normalnim životom“ u Južnoj Koreji.

Park Von-gon, profesor na Univerzitetu Ihva, rekao je da je objavljivanje informacije iz Kijeva moglo da izazove zabrinutost u Seulu da bi ono moglo dodatno podstaći neprijateljstvo Pjongjanga prema Južnoj Koreji.

Li je od dolaska na vlast u junu 2025. promenio politiku svog ratobornijeg prethodnika Jun Suk Jeola, nudeći nuklearno naoružanom Pjongjangu razgovore bez prethodnih uslova.

Južnokorejski predsednik „izgleda da zauzima uzdržan pristup, imajući u vidu moguću reakciju Severne Koreje“, rekao je Park.

„Severna Koreja koristi raspoređene vojnike kako bi stvorila herojski narativ za propagandu režima, a južnokorejska vlada očigledno je zabrinuta da bi potvrđivanje povratka zarobljenika u Južnu Koreju i njegovo javno objavljivanje mogli dodatno podstaći neprijateljstvo prema Seulu“, rekao je on.

Osim posledica unutar Južne Koreje, ovaj spor bi mogao da zakomplikuje i zahteve Kijeva prema ovom savezniku za isporuku naoružanja.

Južna Koreja do sada nije isporučivala Ukrajini smrtonosno oružje, pozivajući se na domaću zabranu vojne pomoći zemljama koje se nalaze u ratu.

Ipak, razmatrala je zahteve za isporuku odbrambenog naoružanja, posebno nakon što je Severna Koreja rasporedila svoje vojnike kao podršku Rusiji.

Ovaj incident „zadao je značajan udarac odnosima poverenja između Južne Koreje i Ukrajine“, rekao je za AFP Lim Ul-čul, profesor na Univerzitetu Kjongnam.

S obzirom na narušeno poverenje, „bilo da je reč o smrtonosnom ili nesmrtonosnom oružju, južnokorejska vlada će neizbežno morati da zauzme oprezniji pristup“, rekao je Lim.