Glasači će se izjašnjavati o inicijativi koja bi, ukoliko bude usvojena, praktično onemogućila Švajcarskoj da uvede sankcije Rusiji osim ako ih ne odobri Savet bezbednosti UN, u kojem Moskva ima pravo veta, navodi briselski Politiko dodajući da je Rusija otvoreno podržala ovu inicijativu.

Istovremeno, Bernu bi bilo zabranjeno da vojno sarađuje sa savezom poput NATO-a, osim u slučaju da sama Švajcarska bude napadnuta ili se suoči sa neposrednom pretnjom.

Prema sadašnjem sistemu, stalna neutralnost Švajcarske priznata je međunarodnim pravom, ali Bern ima slobodu da odlučuje kako će primenjivati širu politiku neutralnosti, kao i suvereno pravo da promeni ili napusti takav status.

Iako Švajcarska ne sme da učestvuje u ratovima između država niti da pruža vojnu podršku zaraćenim stranama, vlada može da odluči da li će da uvede ekonomske sankcije ili sarađuje sa vojnim savezima, bez formalnog pristupanja tim savezima.

Ta fleksibilnost našla se pod pritiskom nakon što je Rusija u februaru 2022. pokrenula punu invaziju na Ukrajinu.

Švajcarska vlada je od tada uglavnom pratila sankcije Evropske unije protiv Moskve, što je izazvalo nezadovoljstvo među zagovornicima strožeg tumačenja neutralnosti.

Iz tog nezadovoljstva proistekla je i inicijativa.

Pokrenula ju je organizacija "Pro Schweiz", nacionalno-konzervativna grupa blisko povezana sa desničarskom Švajcarskom narodnom partijom (SVP).

 Švajcarska vlada protivi se predlogu, kao i sve velike političke stranke osim SVP-a.

"Inicijativa nosi rizik da neutralnost pretvori u izolaciju, a izolacija u ovom svetu nije naročito dobra bezbednosna strategija", rekla je poslanica stranke Zeleni liberali Korina Gredig.

Istraživanja javnog mnjenja sprovedena ovog meseca pokazuju da se gotovo dve trećine birača protivi inicijativi.

Zagovornici inicijative o neutralnosti tvrde da je takav zaokret već otišao predaleko i da su naročito sankcije protiv Rusije ugrozile tradicionalni stav Švajcarske.

Švajcarska vlada zastupa suprotan stav i ocenjuje da bi pretvaranje neutralnosti u strogo ustavno pravilo ograničilo zemlju upravo u trenutku kada njeno bezbednosno okruženje postaje opasnije.

Koreni švajcarske neutralnosti često se povezuju sa porazom Švajcarske konfederacije u bici kod Marinjana 1515. godine.

Neutralnost su formalno priznale druge evropske zemlje 1815, a u ustav je uneta 1848. godine.

 Značenje neutralnosti vremenom se menjalo.

Švajcarska je 1990. učestvovala u ekonomskim sankcijama protiv Iraka, a 1996. pridružila se NATO programu Partnerstvo za mir.

Od 2025. godine Bern učestvuje u odabranim projektima u okviru Stalne strukturisane saradnje EU u oblasti odbrane, poznate kao PESCO.

Švajcarska je takođe intenzivirala dugogodišnje partnerstvo sa NATO-om kroz bliži politički dijalog i napore da poboljša sposobnost švajcarske vojske da deluje zajedno sa savezničkim snagama, uključujući oblasti vazduhoplovstva, komunikacija, svemira i otpornosti.