Rat u Gazi doneo je Izraelu mnogo posledica o kojima se govori gotovo svakodnevno, ali jedna od njih sve više privlači pažnju: sve veći broj Izraelaca odlučuje da svoju budućnost potraži van zemlje.

Prema novoj analizi istraživača Univerziteta u Tel Avivu, tokom tri godine, od 2023. do 2025, čak 268.509 izraelskih državljana napustilo je zemlju i ostalo u inostranstvu najmanje tri meseca.

Broj odlazaka rastao je iz godine u godinu.

Tokom 2023. godine zemlju je na period od najmanje tri meseca napustilo 86.509 Izraelaca. Godinu kasnije broj je porastao na 91.499, dok je 2025. zabeleženo 90.922 odlazaka.

To znači da je u proseku oko 90.000 ljudi godišnje odlazilo iz Izraela na duži period.

Za poređenje, tokom čitave decenije od 2010. do 2019. godišnji prosek iznosio je oko 60.000.

Rat nije jedini razlog

Istraživači upozoravaju da se fenomen ne može objasniti samo ratom u Gazi.

Produženi rat, političke podele, ekonomska neizvesnost i zabrinutost zbog budućnosti zemlje zajedno su stvorili ambijent u kojem sve veći broj ljudi razmatra odlazak.

Posebno je značajno to što među onima koji odlaze ima mnogo obrazovanih i visokokvalifikovanih ljudi, pa se u Izraelu sve ozbiljnije govori o mogućem odlivu mozgova.

Ekonomista Itaj Ater, jedan od autora istraživanja, upozorava da sama brojka nije jedini problem.

Veća opasnost nastala bi ukoliko se sadašnji nivo iseljavanja pretvori u trajni trend i nastavi da raste.

Drugim rečima, nije problem samo u tome što veliki broj Izraelaca odlazi, već i u pitanju koliko će ih odlučiti da se trajno ne vrate.

Rekordni nivo posle početka rata

Zvanična statistika ima određena ograničenja jer se osoba u nekim obračunima formalno smatra emigrantom tek nakon što provede najveći deo godine van Izraela.

Zbog toga se deo ljudi koji su evidentirani kao emigranti tokom 2025. zapravo iselio još 2024. godine.

Ipak, šira slika je jasna: talas odlazaka počeo je da raste upravo od 2023. godine, kada je nakon napada Hamasa 7. oktobra izbio rat koji je prerastao u dugotrajan regionalni sukob.

Istraživači su za potrebe analize koristili podatke o putovanjima i boravku izraelskih državljana u inostranstvu.

Još jedan podatak pokazuje razmere promene.

Od 2023. do 2025. godine čak 268.509 Izraelaca boravilo je van zemlje najmanje tri meseca. U periodu od 2013. do 2015. takvih odlazaka bilo je oko 183.000.

Razlika je ogromna.

Sve više ljudi razmišlja o životu u inostranstvu

Posebnu pažnju privlači činjenica da se ovaj trend odvija u zemlji koja je decenijama imala veoma specifičan odnos prema useljavanju i iseljavanju.

Izrael je istorijski nastojao da privuče Jevreje iz celog sveta i podstiče njihovo doseljavanje. Sada se, međutim, suočava sa obrnutim problemom – sve više njegovih građana odlazi.

Zvanični podaci pokazuju da je tokom 2025. godine oko 69.000 Izraelaca napustilo zemlju, dok se vratilo oko 19.000. Različite metodologije daju različite ukupne brojke, ali sve ukazuju na isti trend: iseljavanje je poslednjih godina dramatično povećano.

Istovremeno, među onima koji odlaze nalazi se veliki broj ljudi iz tehnološkog sektora i drugih visokokvalifikovanih profesija.

To otvara pitanje dugoročnih posledica.

Ako zemlju u većem broju napuštaju stručnjaci, preduzetnici i visokoobrazovani ljudi, posledice se ne zaustavljaju na demografiji. One se mogu preliti na poreske prihode, tehnološki sektor, tržište rada i, na kraju, sposobnost države da finansira sopstveni sistem bezbednosti.

Problem koji bi mogao da postane još veći

Istraživači sa Univerziteta u Tel Avivu zato upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao da postane ozbiljan strateški problem.

Izrael se istovremeno suočava sa ratom, dubokim političkim podelama i visokim troškovima života, dok je budućnost bezbednosne situacije i dalje neizvesna.

Sve to utiče na odluke građana koji imaju mogućnost da život nastave negde drugde.

Za sada nije moguće reći koliko će se njih jednog dana vratiti.

Ali brojke već daju dovoljno razloga za zabrinutost.

Za samo tri godine gotovo 270.000 izraelskih državljana otišlo je iz zemlje na najmanje nekoliko meseci, a prosečan godišnji broj odlazaka sada je za oko polovinu veći nego što je bio tokom prethodne decenije.

Za zemlju koja je godinama svoju demografsku snagu gradila upravo na doseljavanju, to predstavlja promenu koju će biti sve teže ignorisati.