Rat u Ukrajini već godinama menja bezbednosnu sliku Evrope, ali se u Briselu sada sve otvorenije govori i o krajnjoj granici eskalacije – nuklearnom sukobu.

Na samitu posvećenom odbrani i svemiru, bugarski premijer Rumen Radev upozorio je da Evropska unija mora da razmišlja i o najgorem mogućem scenariju.

– Uvek moramo da razmišljamo o najgorem mogućem scenariju – poručio je Radev.

On smatra da bi Evropska unija trebalo mnogo aktivnije da koristi diplomatske kanale prema Moskvi kako bi se rat u Ukrajini priveo kraju i smanjio rizik od nekontrolisane eskalacije.

Radev je kritikovao politiku koja se gotovo isključivo oslanja na nastavak slanja oružja i municije Kijevu.

Prema njegovom stavu, postoji granica do koje vojna pomoć može da utiče na tok sukoba, dok će konačno rešenje, kako kaže, svakako morati da bude političko.

– Postoji granica za puko slanje oružja i pružanje podrške, jer će se konačno mirovno rešenje postići diplomatijom, a ne isporukom oružja – rekao je.

Posebno je upozorio da se u evropskim raspravama nedovoljno govori o nuklearnom riziku.

– Problem je u tome što niko ne postavlja pitanje nuklearnog rizika – kazao je.

Radev je podsetio da Rusija raspolaže najvećim nuklearnim arsenalom na svetu i da se ta činjenica ne može ignorisati prilikom donošenja strateških odluka.

Prema aktuelnim procenama, Rusija raspolaže sa oko 4.400 nuklearnih bojevih glava, od kojih je približno 1.796 strateški raspoređeno.

Bugarski premijer upozorio je da bi posebno opasan scenario nastao ukoliko bi Moskva procenila da je ozbiljno oslabljena ili saterana u ćošak.

– Postoji nuklearna karta. Rusija bi bila sklona da je odigra ako bude oslabljena ili saterana u ćošak. Moramo ovo da imamo u vidu – rekao je Radev.

On je naglasio da evropske zemlje ne mogu da zatvore oči pred činjenicom da se nuklearno oružje već nalazi na kontinentu i da ono mora biti deo svake ozbiljne bezbednosne procene.

Radev se osvrnuo i na nedavne izjave iz Moskve da bi eventualni direktni rat Rusije i Evrope izgledao potpuno drugačije od sadašnjeg sukoba u Ukrajini.

Iako je takvu retoriku kritikovao, poručio je evropskim liderima da moraju hladno da procene gde bi dalja eskalacija mogla da odvede.

Prema njegovoj oceni, rat u Ukrajini postao je test sposobnosti Evrope da pravilno proceni protivnika, definiše realne političke ciljeve i pronađe način da se sukob završi.

Njegova poruka iz Brisela je da diplomatske mogućnosti još nisu iscrpljene i da bi Evropa morala više da ulaže u razgovore, a manje da računa da se sukob može rešiti isključivo silom.

Izvor: Euronews